Generalni direktor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH Predrag Kovač u intervjuu za „Avaz“ govorio je o nadležnostima ove agencije pri izboru upravnih odbora javnih emitera, o digitalizaciji i poštivanju profesionalnih standarda u elektronskim medijima. Istakao je i da je primarni cilj RAK-a razvijanje konkurencije na tržištu te stvaranje pogodnosti za krajnje korisnike.
Postavljen rok
Šta su trenutni prioriteti u radu RAK-a?
- Prelazak na digitalno zemaljsko emitovanje postalo je stalna aktivnost Agencije, a evidentni su pozitivni pomaci, zahvaljujući i opredijeljenosti ministra komunikacija i transporta BiH Ismira Juska. Agencija je predano radila i na rješavanju međunarodnih smetnji, nastalih kao rezultat neprelaska na digitalno zemaljsko emitovanje.
U kojoj je fazi taj proces i šta je do sada donio građanima?
- Budući da je BiH jedina u Evropi u kojoj proces digitalnog emitovanja nije zaživio, svi građani naše zemlje uskraćeni su za mnoge pogodnosti koje digitalna platforma pruža. Što se tiče spremnosti Agencije da odgovori na zahtjeve koje ovaj proces podrazumijeva, BiH je jedna od prvih zemalja u okruženju koje su imale izrađenu Strategiju prelaska s analognog na digitalno emitovanje i, gledano s tehničkog aspekta, mogla je okončati proces i prije međunarodno postavljenog roka.
Kako komentirate to što imenovanje upravnih odbora javnih radiotelevizijskih emitera godinama prate problemi, a nedavno je odgođen i izbor UO BHRT-a?
- Agencija provodi proces imenovanja članova Upravnih odbora u smislu da Savjet Agencije prati da se procedura provede u zakonskom roku. Procedura podrazumijeva objavu konkursa, odabir kandidata, obavljanje intervjua i formiranje rang-liste koja se potom šalje u Parlamentarnu skupštinu na odobravanje. Od prijavljenih kandidata, Savjet Agencije sigurno odabere najbolje.
Programski sadržaji
Kako komentirate neke prijedloge da se izbor članova UO BHRT-a u potpunosti prepusti struci, u ovom slučaju RAK-u?
- Nisam siguran da bi svi bili sretni i da se nadležnost isključivo da Agenciji da imenuje UO. Ja bih ovo pitanje sagledao iz drugog ugla, a to je povjerenje građana u javne RTV servise. Smatram da je to problem, kako za javne servise tako i građane. Gledano iz programskog aspekta, javni servisi ne izvršavaju obaveze prema javnosti, a programski sadržaji ne odudaraju im mnogo od komercijalnih.
To nije dopustivo, zato što građani BiH imaju pravo na pristup programima javnih servisa koji su nepristrasni i otvoreni za sve, a Agencija u okviru zakonskih nadležnosti preduzima sve kako bi ispravila ovu anomaliju.
Praćenje poštivanja kodeksa
Kakvo je stanje trenutno u elektronskim medijima u pogledu poštivanja profesionalnih standarda?
- Intenzivirali smo praćenje poštivanja kodeksa i uslova dozvola svih nosilaca audiovizuelnih medijskih usluga, a kao rezultat izrekli smo više od 60 mjera. Najčešća kršenja odnose se na odredbe Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama, kao i Kodeksa o komercijalnim komunikacijama. Podsjetit ću da je Savjet Agencije donio odluke koje su se odnosile na tzv. realiti i pseudo realiti programe, što je uticalo na smanjenje broja prigovora i izrečenih mjera.
