Ugledni sarajevski advokat Nikica Gržić proteklog je vikenda izabran za novog predsjednika Advokatske komore Federacije. On za "Dnevni avaz" otvoreno govori o stanju u bh. pravosuđu, reformama, spektakularnim akcijama i političkim utjecajima te najavljuje da će se boriti da se prestane s notornom marginalizacijom advokature.
Neuspjele reforme
- Zahtijevamo svakodnevnu borbu za temeljna načela advokature kao što su nezavisnost advokata, sloboda advokata da postupa u predmetima svoje stranke, pravo da čuva povjerljivost, da poštuje načelo čuvanja profesionalne tajne itd. A prije svega poštivanje vladavine prava i njegova pravična primjena te samo uređivanje advokatske profesije. Dakle, da mi donosimo propise. Borit ću se za to, jer to predstavlja jedini pravi i mogući odgovor neprirodnom stremljenju države da imobilizira advokaturu, da marginalizira ulogu advokata i slomi posljednju liniju odbrane ljudskih prava - podvlači Gržić.
Osvrćući se na sve naglašeniju potrebu reforme pravosuđa, koja će, prema svemu sudeći, biti i na vrhu liste zahtjeva Evropske unije, dodaje da je svaka dosadašnja reforma bila neuspješna.
- Neuspješne reforme dovele su do toga da se na neprirodan način imenuju sudije i tužioci, da se komanduje iz nekih centara. Građani su ugroženi ovakvim postupanjem sudija i tužilaca... Vi ovdje, prije svega, imate neprirodni VSTV. Tužioci su stranke u postupku kao i advokati. Kako će sudije i tužioci zajedno?! U Srbiji i Hrvatskoj imate odvojeno sudsko vijeće i tužilačko vijeće. Jer, tužilac je zaštitnik države, državni odvjetnik u Hrvatskoj. On je u službi vladajuće stranke! On štiti javni, državni interes, a državu predstavlja onaj ko je pobijedio na izborima - pojašnjava on.
Rodbina u stranci
Pri izboru sudija i tužilaca, navodi Gržić, stručnost je na posljednjem mjestu.
- S najnižih sudova izaberu se sudije na Sud BiH!? Sve su to posljedice sadašnjih zbivanja u pravosuđu - od funkcije glavnog državnog tužioca, do nekih hapšenja, zatvaranja, suspendiranja... Mislim da treba detektirati problem. Stručnost, moralnost i etičnost moraju biti na prvom mjestu, a onda to je li neko muško ili žensko, je li iz Mostara, Tuzle ili Sarajeva... U tim križaljkama dolazi se do izbora loših kadrova. Generalno, većina su časni sudije i tužioci koji pošteno rade svoj posao, u skladu s Ustavom, zakonom i etičkim načelima - tvrdi Gržić.
Svjestan je i ozbiljnih političkih, stranačkih utjecaja na bh. pravosuđe.
- Uvijek imate jednu nevidljivu ruku koja, čini vam se, upravlja, a ne možete je dohvatiti. Imate različite kriterije prema različitim predmetima, čak istovrsnim, različite odnose tužilaštva i suda. Deklarirana je nezavisnost sudija i tužilaca da nisu članovi iste stranke, da ne pripadaju... Kako neće pripadati ako mu je pola familije u jednoj stranci?! Ša je on? Ne može biti neodvojivi dio toga - zaključuje Gržić.
Spektakularne akcije nauštrb građana
Posljedice lošeg odabira kadrova u bh. pravosuđu nalazi i u sve brojnijim spektakularnim akcijama u BiH koje često neslavno završavaju.
- Imate ljudi koji se ne mogu snaći, i u tom nesnalaženju prave greške. To su greške nauštrb građana. Spektakularno se ljudi hapse, najavljuju se hapšenja u novinama, krši se presumpcija nevinosti. Čovjek nakon hapšenja već je osuđen, a naše ustavno pravo i evropske konvencije jesu da niko nije kriv dok ne bude pravosnažno osuđen - ističe Gržić.
