Šta znači jedna od floskula

Zarazno oboljenje "politički pritisak"

Objavljeno: 10. 12. 2016 - 08:00 Novosti » Pogledi A A A Times Arial
Zarazno oboljenje

U naš svakodnevni jezik uvukle su se neke floskule za koje niko – pa ni najobrazovaniji – nije sasvim siguran šta znače i gdje bi se, u konačnici, mogle svrstati: među dobre ili loše stvari. Jedna od najčešće spominjanih je to nešto što se zove "politički pritisak", na koji se žale svi, doduše najviše visoki dužnosnici koje je postavila još famoznija "politika"! 

Vlast i moć

Činjenica da se na "politički pritisak" ne žali nijedan obični građanin ove zemlje koji se aktivno ne bavi politikom iako sam nedvojbeno i bezuvjetno uvjeren da nema živog čovjeka u ovoj zemlji koji ne osjeća cijelu gomilu simptoma "političkog pritiska" odnosno da od njegovih učinaka i posljedica pati društvo u cjelini, nema sumnje, riječ je o zaraznom oboljenju koje se prenosi s funkcije na funkciju i s položaja na položaj.

No, dobro... Ako se složimo da se u konkretnom slučaju ne radi o krvnom pritisku/tlaku političara, evo mu dukat, što bi rekli kod nas u Bosni, ko uspije definirati famozni "politički pritisak", a da, pri tome, definicija ne poluči još makar desetak pitanja koja će je – svako – potpuno obezvrijediti i učiniti nevažećom.

Tragajući za bilo kakvom, čak ne ni valjanom ni obuhvatnijom, definicijom (nisam je uspio naći), naišao sam na nekoliko srodnih odnosno pojmova u neposrednoj vezi poput, naprimjer, pojma "skupine za pritisak", što bi trebale biti nevladine organizacije koje ne žele da postanu vlada, već žele da utječu na vladu u donošenju odluka. Među njima se razlikuju dvije vrste skupina: promotivne i protektivne. "Protektivne skupine" su one koje se bore za samo jedan segment društva, a članstvo ovih skupina čine samo pripadnici tih segmenata društva. U nekom drugom rječniku ove skupine se najčešće nazivaju insajderima. Druga vrsta, tzv. promotivne skupine, bore se za promociju nekog većeg ili višeg cilja naprosto stoga jer ne promoviraju interese samo jednog segmenta društva nego čovječanstva u cjelini(!). Njihovo članstvo čine svi ljudi svih uzrasta(?) i radi toga su mnogo brojnije od protektivnih skupina, ali se, uprkos tome, pripadnici ovih skupina smatraju autsajderima.

Budući da je zamjena teza i pogrešno razumijevanje, makar ovdje kod nas u Bosni i Hercegovini, disciplina kojom se bave svi od sedam do sedamdeset i sedam, treba naglasiti da neki ljudi, nekad i negdje, brkaju pojmove "skupina za pritisak" i "političkih stranaka", treba napomenuti da je prva i osnovna razlika između njih ta što "skupine za pritisak" ili "interesne skupine", kako ih još neki drugi nazivaju, ne žele da učestvuju na izborima i postanu vlast, već žele da uvjere političare da bi trebali odnosno morali raditi svoj posao, dok političke stranke žele da postanu vlast i žele da samo rade, ali sve ono što se njima sviđa. 

Druga razlika je u tome da "skupine za pritisak" često imaju samo jednu ideju ili cilj za koji se zalažu dok stranke obavezno imaju više stvari o kojima imaju oformljeno političko mišljenje (izbori, vlast, moć, novac i drugo). No, činjenica je da nekada neke "interesne skupine" postanu političke stranke poput, recimo, Zelenih; isto tako činjenica je da nekada neke političke stranke liče više na "interesne skupine" nego na stranke, ali su savremeni politolozi i za takve slučajeve našli odgovarajući zamjenski pojam te ih nazivaju hibridima. Među hibride, naprimjer, spadaju stranke penzionera formirane da se bore za bolji život samo tog segmenta društva, ali na njihovo članstvo i trajnost ideja uglavnom su u sukobu s vremenom i nekim prirodnim naukama, naprimjer, biologijom, tako da nisu vrijedni spomena. 

Kako nigdje drugo nisam uspio pronaći ništa dovoljno edukativno u ovom smislu, prelistao sam jedan "priručnik za borbu protiv korupcije"(!?) i našao nekoliko vrlo zanimljivih stvari koje ću pokušati u najkraćem prepričati. 

Naime, autori tvrde da su "primijetili strmoglavo urušavanje naše civilizacije, što zahtijeva hitno ustanovljavanje uzroka i poduzimanje odgovarajućih mjera kako bi se izbjegla katastrofa kakvih je u povijesti bilo mnogo i sve su imale strašne posljedice po stanovništvo." Kažu da su "znanstvenici umnogome ustanovili uzroke i čak preporučili rješenja, ali postoje neke 'mračne sile', dobro novčano potkovane, koje nastoje održati trend propasti. One u vidu neke 'nevidljive' ruke sprečavaju na sve moguće načine da rezultati takvih znanstvenih saznanja dopru do širokih masa i da se to propadanje barem zaustavi, a po mogućnosti i preobrati u napredovanje i poboljšavanje uvjeta života stanovništva.

citat

U sklopu tog „guranja“ čovječanstva u propast na prvom je mjestu krah morala i izvrtanje sustava vrijednosti i uspostavljanje obrnutog sustava vrijednosti, nepoštivanje logike zdravog razuma i potpuno kvarenje ljudskog materijala, pozivajući se na čuvenu Ajnštajnovu (Einstein) rečenicu: "Ovaj svijet je opasno mjesto za življenje, ne zbog onih ljudi koji su zli, nego zbog onih koji u vezi s tim ništa ne poduzimaju.“ 

Ima nekih, zlonamjernih, koji sve ovo, "politički pritisak", "interesne skupine", "protektivne skupine" i političke stranke, dovode u vezu s korupcijom, ali ja u to ne vjerujem. 

Pošto se ništa od rečenoga ne tiče baš nikoga od nas, dopustite mi da vam ispričam jednu basnu. Jednoga dana miš je kroz pukotinu na zidu gledao farmera i njegovu ženu kako otvaraju neki paket. "Što bi moglo biti u onom paketu?" pitao se. Užasnut, utvrdio je da je u paketu mišolovka! Trčeći kroz dvorište farme upozoravao je ostale: "U kući je mišolovka! U kući je mišolovka!" Kokoš, kvocajući, podigne glavu i reče: "Gospodine mišu, to je ozbiljan problem za tebe, ali nema baš nikakvih posljedica za mene. Ja se zbog toga ne mogu uzrujavati." Razočarani miš se okrene prasetu i povika: "Mišolovka je u kući! Mišolovka je u kući!" Prase je suosjećalo s njim, ali ipak reče: "Mnogo mi je žao, gospodine mišu, ali ja tu ne mogu ništa učiniti osim moliti se. Budi siguran da si u mojim molitvama." Miš tada krene prema kravi: "Mišolovka je u kući! Mišolovka je u kući!" Krava reče: "Oh, gospodine mišu, žao mi je zbog tebe, ali s mog nosa neće faliti koža zbog toga." Tako se miš vratio pognute glave u kuću kako bi se sam suočio s farmerovom mišolovkom.

Tužni miš

Te se noći začuo čudan zvuk u kući - kao zvuk kad mišolovka uhvati svoj plijen. Farmerova žena je požurila vidjeti što se uhvatilo. U mraku nije vidjela da je mišolovka uhvatila rep otrovne zmije. Zmija ju je iznenada ugrizla za nogu. Farmer ju je brzo odvezao u bolnicu da joj pruže pomoć, a ona se uskoro vratila kući s vrućicom. Znamo da se vrućica liječi svježom kokošijom juhom pa je farmer zaklao kokoš. Ali, nije pomoglo. 

Žena je i dalje bolovala i počeli su je obilaziti prijatelji i susjedi. Kako bi ih nahranio, farmer je zaklao prase. Farmerova žena, nažalost, nije se oporavila. Umrla je. Na njenu sahranu došlo je veoma mnogo ljudi pa je farmer morao zaklati i kravu kako bi osigurao dovoljno hrane za sve njih. Miš je to sve gledao s velikom tugom kroz svoju pukotinu na zidu.



Autor: Edin Urjan KUKAVICA
Preporučujemo vam