Ambasada Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini diskusijom i izložbom u Sarajevu obilježila je 250. godišnjicu Zakona o slobodi štampe koji je donesen u toj državi, a prvi je zakon u svijetu koji podržava slobodu pristupa informacijama i slobodu štampe.

Na diskusiji je istaknuta važnost slobode izražavanja u usmenoj ili pisanoj formi, a naglašeno je da je švedski zakon iz 1766. godine slobodu štampe zaštitio Ustavom te da to nije samo deklarativna sloboda nego je građanima dato zakonom propisano pravo na uvid i zajedničko korištenje javnih dokumenata u skladu s revolucionarnim principom pristupa javnosti podacima.

Diskusija je organizirana u saradnji s Civil Rights Defenders, a direktor te organizacije Goran Miletić je kazao da je BiH prva država u regionu koja je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama. Taj proces je završen 2001. godine, a poslije su ga usvojile i ostale zemlje.

Dodaje da se problem javlja kod njegove primjene.

- U svim državama u regionu postoji problem kod primjene ovog zakona, novinari ne dolaze do informacija na način kako je to predviđeno zakonom - naveo je Miletić kazavši da vlasti moraju riješiti tu situaciju.

Predstavnici Ambasade Švedske su poručili da je prvi zakon donesen u toj zemlji, ali da je to pitanje koje je važno za cijeli svijet.

Podsjetili su da u BiH ima sličan zakon u dijelu koji se odnosi na pravo na pristup informacijama, ali da nijedna sloboda ne može biti utvrđena zauvijek.

Švedski novinar Staffan Dahllöf kazao je da zakon u svom poslu koristi kao mehanizam, ali da primjećuje zainteresiranost velikog broja ljudi za ovu temu, među novinarima i šire.

Uz slobodu izražavanja smatra da je pristup informacijama jako bitan jer, po njegovim riječima, u suprotnom ljudi neće u potpunosti znati o čemu pričaju.

Ekspert za slobodu informacija Mehmed Halilović izrazio je nezadovoljstvo zbog nepotpune primjene Zakona o slobodi pristupa informacijama.

- Postoji problem s harmonizacijom među ovim zakonima u BiH. Samo je zakon na državnom nivou mijenjan u međuvremenu i unaprijeđen, ali zakoni na entitetskim nivoima i u Brčko Distriktu BiH nisu - rekao je Halilović.

Švedska je 2. decembra 1766. postala prva država u svijetu u kojoj je sloboda štampe zaštičena Ustavom. Ukinuta je preventivna cenzura, osim u pogledu vjerskih tema, a uglavnom odgovornost za svaki tekst snosi autor.

U članu pet je navedeno da se smatra zakonitim pisati i štampati sve što nije očigledno u suprotnosti s tim zakonom, bez obzira na kojem je jeziku i kojim stilom napisano.