19.31 Poslanicima se obratio i Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a. On je kazao da ne može zbog nedostatka vremena odgovoriti na sve primjedbe i sugestije poslanika.

- VSTV je, kako to neko reče ovdje, regularno tijelo i on je nastao sporazumom o prijenosu nadležnosti. To je jedna od rijetkih institucija koja je nastala sporazumom o prijenosu nadležnosti i na osnovu tog sporazuma donesen je Zakon o VSTV-u. VSTV ne postoji u Ustavu BiH, nego entiteta. Izbor članova Vijeća, u Vijeću je 11 članova od 15 koji su sudije i tužioci - rekao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, VSTV je formiran s ciljem da vrši najvažniji zadatak, da vrši izbor sudija i tužioca, obezbjeđuje njihovu nezavisnost.

- Dvotrećinska je većina sudija i tužilaca u VSTV-u, prema tome dva advokata ne mogu ni na koji način poremetiti dvotrećinsku većinu sudija i tužilaca, pa čak ni uz ova dva člana koja su ispred Parlamenta BiH i Vijeća ministara. Ono što je često ovdje bilo spominjano, prije svega ja moram reći da nisam ovdje advokat ni Suda ni Tužilaštva BiH, najvjerovatnije bi bilo interesantnije da je ovdje bio predstavnik Tužilaštva BiH, pa da njemu postavite pitanja koja se odnose na konkretne predmete, ja vam na takva pitanja zaista ne mogu davati nikakve odgovore - naveo je Tegeltija.

Istakao je kako je pravosuđe u BiH daleko od idealnog, daleko od savršenog, ali je daleko i od toga da je najlošiji dio društva.

- Naprotiv, ja moram da kažem, a mnogi su to ovdje i rekli da je najmanje 95 posto sudija i tužilaca čestiti, pošteni i vrijedni ljudi koji pošteno rade svoj posao i zarađuju svoje plaće., koje uopšte nisu tako visoke kao što su bile 2003. godine kada je sva ta reforma otpočela. I, u toj reformi, uz brojne uspjehe bilo je i onih, a sistemskih neuspjeha, koje će treba otklanjati. Mi radimo to onoliko koliko god znamo i umijemo. Meni je drago što čujem ovdje tonove koji pozivaju na saradnju Parlamenta i VSTV-a, o čemu mi godinama govorimo. Ta saradnja je nužno potrebna i bit će mi drago ako organizujemo sjednicu na kojoj ćemo moći raspravljati o ovim pitanjima - poručio je Tegeltija.

Činjenica jeste, nastavlja, da kad se radi o pravosuđu, o organizaciji pravosuđa, da se vodi dijalog.

- Vjerovatno niste prisutni na tim sastancima, često postoji to što se zove politička volja da se nađe rješenje za neke situacije koje su predmet tog strukturalnog dijaloga i upravo to je razlog što taj strukturalni dijalog nije otišao dalje od onog mjesta gdje se nalazi sada. A, to očito nije volja VSTV-a. Kad je u pitanju pritisak, komentarisanje o pravosuđu, naravno pravosuđe kao dio društva, kao jedan od segmenata vlasti, podložno je javnoj kritici kako građana, tako i svih političara, parlamentaraca, podložno je čak i kritici izvršne vlasti, što nije problem. Ja podržavam svaku konstruktivnu, pa i onu nekonstruktivnu kritiku, koju ne podržavam, ali je dozvoljena - rekao je predsjednik VSTV-a.

Prema njegovim riječima, nije problem kad se kritikuje.

- Svako ima pravo da kaže - pravosuđe je loše, nema goreg na svijetu. Problem s pritiscima je onda kada predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti uđu u sferu pojedinačnih predmeta i počnu da komentirašu pojedinačne predmete. Jer, jednak je pritisak kada vam neko kaže nemojte to da radite i kada vam kaže morate to da radite. Ulica je ista, samo su dva različita smjera. Mi se moramo zaštititi od oba ta smjera, ukoliko želimo biti nezavisni. Jer, nemojte dozvoliti da zbog jednog ili dva predmeta uništimo čitav sistem. Da "zbog kile mesa usiječemo vola". Zato mi moramo da reagujemo na ovakve situacije. I, kada reagujemo, radimo to, rekao bih, poprilično blago, skrećemo pažnju da to nije način komunikacije ovih segmenata vlasti. Ono što mi nemamo i što tražimo stalno to je da uspostavimo te korektivne mehanizme - kazao je Tegeltija.

Sistem kao sistem, napominje, svaki ima devijacije, ima ga i pravosuđe u svim njegovim segmentima.

- Ali, za ispravljanje devijacija vi morate imati adekvatne korektivne mehanizme. Čuli ste i ovdje u raspravama da mi uopšte nemamo ni u zakonu mogućnosti da ocijenimo sudije i tužioce Suda i Tužilaštva BiH. Ako nemate načina da ih ocijenite po zakonu, ako nemate osnov da ih ocijenite, kako prema njima da poduzmete bilo kakve mjere. A, na stranu za one za koje imamo i mogućnost da ih ocijenimo, nemamo mogućnost da prema njima preduzimamo sankcije izuzev da ne počine disciplinski prekršaj - mišljenja je Tegeltija.

Naglašava kako neefikasnost nije dovoljan razlog za sankciju.

- Ona će samo spriječiti tužioca ili sudiju da napreduje. Ali, neće se odraziti na sadašnji posao. On može dobiti dvije jedinice, ocjene, to mu neće ništa značiti u karijeri, ukoliko ne želi da napreduje. Dalje, povjerenje javnosti. Slažem se da pravosuđe nema ni blizu potrebno povjerenje javnosti. Ali, vjerujte, nema ga ni Parlament, nema ga ni Vijeće ministara. Javne institucije, generalno, u BiH nemaju povjerenje javnosti, jer ljudi loše žive. Ne želim porediti, ali u jednom lošem ambijentu, sad smo mi nekakav poseban dio društva. Ne, mi smo, sudije i tužioci potiču iz naroda kojem pripadaju. Nisu to neki vanzemaljci. To su ljudi koje smo izabrali, završili su fakultete, proveli određeni dio vremena u praksi i ostvarili te uvjete - istakao je Tegeltija.

Dodao je kako se neće osvrtati na pojedinačne rasprave, kojih je bilo mnogo.

- Prošle godine smo imali na Jahorini tematsku sjednicu o pravosuđu, i ove godine u Mostaru pravimo 8. i 9. takvu jednu konferenciju i pozivam vam da dođete. To je jedna od prilika da razgovaramo, da na tom mjestu sudijama i tužiocima kažete šta mislite o njima. Jer, ono što utvrdimo u decembru, to će nam biti pravci razvoja za čitavu narednu godinu. Koristimo priliku da komuniciramo. Nerazumijevanje je počelo od toga šta je uopšte uloga VSTV-a, a šta, kako neko reče, mi nismo vlasnici ni Suda ni Tužilaštva BiH. To su samostalne institucije. Čak ja kad bih se uplitao u pojedinačne predmete u Sudu i Tužilaštvu BiH, vršio bih jednak pritisak, kao što ga vrši neki političar, ministar, ili predsjednik Parlamenta ili bilo ko drugi. To je nedozvoljeno i za mene ili bilo kojeg člana VSTV-a. I, kao što sam rekao da su  95 posto sudija i tužilaca časni ljudi, tako ću reći i da pravosuđe, koliko god kritika bilo i javnosti i parlamentaraca i Vijeća ministara, sav pravosudni sistem izražen kroz VSTV funkcioniše. I, kad kažete smijenjeni su tužioci ovi raniji, jer su postojale devijacije. Uredu, bili su pogrešni izbori. Ali sistem je odreagovao na devijaciju. On je uklonio tijelo u organizmu koje je u tom trenutku ometalo rad organizma - rekao je Tegeltija.

Poručio je kako je bilo mnogo suspenzija nosilaca pravosudnih funkcija.

- Ima u pravosudnom ambijentu preko 2.000 ljudi. Svakakvih ljudi ima. Izbori nisu idealni, daleko su od idealnih. Mi smo te mehanizme izbora zaista unaprijedili. Vi ste govorili o tome ima li kakva revolucija. Jeste, revolucija od prvog ulaska u pravosuđe. Pitajte ljude koji žele postati sudije kako to teško izgleda. Ali, mi moramo voditi računa i o nacionalnom balansu. To nam je kod izbora jedan od zakonskih zahtjeva. Nismo mi jedna jednostavna zemlja. Sve je komplikovano, pa i izbor sudija i tužilaca. A, u svakom slučaju ono što možemo je da smo otvorenii za razgovor na bilo koju temu. Mi od bilo koje teme ne bježimo, a ja naročito nemam namjeru da bježim od vas, izuzev kad imamo sjednicu, a sjednice zakazujemo godišnje, za ovu što je bila prije dva dana, za nju se znalo još u januaru, pa molim kad zakazujete sjednicu da ne bude u isto vrijeme kada je sjednica VSTV-a - zaključio je Tegeltija.

18.40 U nastavku rasprave o izvještaju VSTV-a predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić(SDS) rekao je da je "bolesno pravosuđe u ovom trenutku najveći problem u BiH". 

 Bosić je upitao da li ima borbe protiv korupcije u pravosuđu. 

- VSTS je direktno odgovoran za stanje u pravosuđu. Mi treba da preuzmemo odgovornost, jer je VSTS pokazao da ne može da riješi trenutno stanje. Pod hitno je potrebna reforma u pravosuđu - istakao je Bosić. 

Prema njegovom mišljenju, treba održati posebnu sjednicu o stanju u pravosuđu u BiH na svim nivoima. 

I njegova stranačka kolegica Aleksandra Pandurević smatra da Predstavnički dom treba da održi tematsku sjednicu o pravosuđu u koje građani sve više gube povjerenje. 

Ona je najavila da će SDS predložiti zaključak da bude održana tematska sjednica o pravosuđu. 

Zastupnica SNSD-a Dušanka Majkić istakla je da zapušteni odnosi između Parlamentarne skupštine BiH i pravosuđe pokazuju da bi i jedni i drugi imali šta da urade u ovoj oblasti. 

Ona je naopravila paralelu između rada Suda i Tužilaštva BiH i Suda i Tužilaštva Republike Srpske kada je riječ o broju predmeta po jednom sudiji i tužiocu, te sredstvima sa kojima raspolažu i konstatovala da je pravosuđe u RS mnogo efikasnije. 

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Šefik DŽaferović iz SDA zapitao je zašto neka suđenja traju po nekoliko godina. 

Nermina Kapetanović iz SDA  upitala je da li pravosuđe želi da bude nezavisno ili nedodirljivo. 

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Borjana Krišto iz HDZ-a BiH smatra da će situacija u pravosuđu biti bolja kada bude i sudske odgovornosti.

18.36 Damir Arnaut, poslanik SBB-a izrazio je žaljenje što u izvještaju VSTV-a  nema ništa o kako je kazao "epizodi" s izvještajem sutkinje Korner, odnosno o tome kako je ta priča "mučno počela".

- Upravo želim započeti s izvještajem sutkinje Korner. Kako je došlo do toga izvještaja? Pa, tako što je OSCE, tražio da sutkinja Korner dobije pristup materijalima Tužilaštvima BiH i samom Tužilaštvu BiH, a puna saradnja s OSCE-om je obaveza iz Aneksa 6 Dejtonskog sporazuma. I, tada je sada već suspendirani glavni tužilac osporava taj pristup. Odnosno davanje tog pristupa. To je čak osporovano i pred tijelima ovoga Parlamenta. Na sjednici Ustavnopravne komisije,  dobro se sjećam, prije godinu i nešto.I, tad su kolega Komšić i kolegica Pandurević bili ujedinjeni u tom osporavanju pristupa i u toj podršci glavnom tužiocu. Tada su izrečene teške optužbe na račun ambasadora Džonatana Mura , od strane istog kolege i iste i iste kolegice i to nakon što sam čak i ja tražio da to prestane, jer je Džonatan Mur dokazani prijatelj BiH. Čak je i to osporeno od strane istog kolege i kolegice . Tad je brutalno napadnut djelatnik VSTV-a, koji branio stav da se odobri pristup i VSTV je bio na dobroj strani te priče ,i meni je žao što niste istakli te mučne stvari koje su se dešavale. I, zaista je bio verbalno napadnut djelatnik VSTV-a od strane navedenih kolega. Međutim, kao što smo i tada govorili u pravosuđu BiH radi more časnih, poštenih sudija i tužioca. U pravosuđu BiH takvih je više od 95 posto, ali oni su doslovno postali taoci jednog malog broja nečasnih, nestručnih i malicioznih kolega i upravo na to je i ukazala sutkinja Korner u svom izvještaju i pogledajte malo taj izvještaj.Taj izvještaj je u mnogome zasnovan i na razgovorima tih 95 posto časnih i poštenih i stručnih nosioca pravosudnih funkcija . Tih 95 posto su sutkinji Korner rekli o nestručnosti, nerealnim ambicijama i mahinacijama ove manjine koja je upravo takvim nečasnim i nepoštenim radnjama uspjela unijeti strahovladu unutar tih pravosudnih institucija. I, to su radili primjerice i kroz neprimjereno uplitanje u političke procese i kroz kreiranje takvih procesa. Tako da ovaj izvještaj VSTV-a treba posmatrati u kombinaciji s izvještajem sutkinje Korner, treba poslužiti kao katalizator promjena da ovih 95 posto časnih, poštenih i stručnih ljudi u pravosuđu BiH konačno dobiju šansu da pokažu sve što znaju, a ne da im se uzimaju predmeti, da se predmeti drže u ladicama, ili da se mimo ustaljenog sistema dodjeljuju onim podobnim, onim nestručnim i nepoštenim. I, da budem jasan VSTV je tada podržao pristup OSCE, a potom i izvještaj sutkinje Korner, nakon što su ga pojdinci u Tužilaštvu BiH brutalno i primitivno napali. Ja bih samo volio da je VSTV u svom izvještaju naveo kako se to sve dešavalo, atacima na sutkinju Korner, osporavanje pristupa, atacima na OSCE, atacima na ambasadora Mura, ali nadam se da ćete u izvještaju za iduću godinu reći nešto o samom izvještaju sutkinje Korner objavljenom u ovoj godini . I, na kraju da kažem da je prijedlog kolegice Pandurević o referendumu na nivou cijele BiH interesantan  i signalizira da bi postojala podrška u smislu entitetskog glasanja za podršku za donošenje zakona o referendumu na nivou BiH - kazao je Arnaut.

18.20 Fehim Škaljić, poslanik SBB-a pozvao je poslanike Predstavničkog doma da podrže Godišnji izvještaj VSTV-a. Za to je naveo više razloga.

Istakao je da su se kroz razne diskusije danas istakle razne slabosti u funkcionisanju i zakonodavne, i sudske i izvršne vlasti.

- Ali, efikasnost svakog od tih segmenata predstavljaju neovisne subjekte, zapravo čini efikasnu državu. Danas imamo izvještaj jednog od segmenata pravosudne vlasti, VSTV-a, koji je regulator, čija je uloga da postavlja, da popravlja i nadgleda. Ali, on nije vlasnik ni sudova, ni tužilaštava. Ima tu puno toga, što treba izgrađivati. Što je pokazalo u praksi manjkavost. Mi smo zakonodavna vlast, naš proizvod se realizira u segmentu pravosuđa. Kad i na koji način smo funkcionalno razgovarali, kakav je naš međusobni sparing u toj neovisnoj dimenziji uloga, da bi proces bio efikasniji? Danas ne vidim nijednog razloga da ovaj izvještaj ne usvojimo, ali vidim razloga da zaključimo, da bi dobro bilo sjesti. Šta je to što mi možemo zajedno činiti da bi stvar funkcionisala. Igramo se gluhih telefona u mnogo čemu i ne sarađujemo kad je u pitanju izgradnja pravne norme i provjere kako ta pravna norma na tržištu upotrebe prolazi. I to je ono što moramo raditi. Brojne su slabosti i kod nas u parlamentima, u zakonodavnim strukturama. kakva je naša efikasnost. I nije to samo karakteristika jendog segmenta vlasti. Rekao bih da je to sindrom slabosti i bolesti svih segmenata. Hajdemo se mi udružiti u zajedničkom djelovanju, svako u svojim ulogama, da napravimo od toga bolje od onoga što je sad na sonu. Pred svima nama stoji mjera odgovornosti pred javnošću, a kad se razgovara s javnošću, onda za sva tri segmenta vlasti postoji  nizak nivo povjerenja. Jedan je zbog onoga kako radimo, drugi je zbog onoga kako informišemo, a mi smo se opredijelili da ćemo na evropskom putu primjenjivati standarde evropske pravne stečevine, taj nam je koridor dao prednost da se biraju rješenja koja su konvertibilna s razvojem. Predlažem da danas diskusije koje smo imali koristimo za jednu od sjednica posvećenu tome, a prihvatimo izvještaj - rekao je Škaljić.

17.11 Počela je rasprava o Godišnjem izvještaju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) za 2015. godinu. Nikola Lovrinović, poslanik HDZ-a BiH kazao je da ima niz zamjerki na izvještaj, pa je naveo kako izvještaj primejrice sadrži stavke o imeovanjima i ocjenjivanjivanjima ,a nema mnogo prema njegovom mišljenju bitnijih stvari. 

- Nisu se našla stajališta VSTV-a o tome da na Parlamentu na oba doma padaju izvještaji Tužilaštva. Nemamo stav VSTV-a o tome. Često dobijamo stav o političkom pritisku, ali o ovome ne. Ima nešto i od izvještaja od sutkinje Korner (Džoana Korner, angažirana za analizu stanja u pravosuđu iz OSCE-a, op.a), pa tako ona kaže da je sud višestruko vraćao optužnice zbog nedovoljnog iskustva i neznanja tužitelja, govori se o nepostojanju politike rada po kojem bi se imali prioriteti u radu, piše i da su optužnice pokretane na insistiranje glavnog tužitelja - kaže Lovrinović,

On je dodao da  u izvještaju piše da će VSTV raditi na izmjeni zakona u vezi ocjenjivanja u radu tužioca.

- Volio bih da su neke od ovih stvari prepoznte od strane VSTV-a, a što je vidjela sutkinja Korner – dodao je Lovrinović.

Predrag Kožul (HDZ) osvrnuo se na budžet odobren Tužilaštvu i Sudu a što je nešto više od procjene VSTV-a za te potrebe,odnosno da je VSTV-u odobreno 28,4 miliona KM za prošlu godinu i da ta činjenica govori o korektnom odnosu na pravosuđe. Istakao je i da se svaka kritika i nezadovoljstvo radom pravosudnih institucija tumače političkim pritiskom na rad pravosuđa. Kožul je spočitao VSTV-u i određena imenovanja na pravaosudne funkcije, pa je tako nedavna imenovanja na pravosudne funkcije u Čitluku nazvao "eklatanim primejrom provokacije".

Zadnje imenovanje u Općinski sud u Čitluku bilo je ovako. Imenovani su prvi, jedanaesti i trianesti s liste. Možda ne bi to upalo u oči da se ne radi o Čitluku. Riječ je o općini u kojoj je 99 posto građana hrvatske nacionalnosti. Ovaj 11. i 13. su Srbin i Bošnjak – kazao je Kožul.

Šemsudin Mehmedović (SDA) istakao je da bi VSTV trebao obezbijediti pravednije društvo u BiH, a da to nije slučaj. 

- Ja ih doživljavam kao regulator rada pravosuđa. Očigledno je da iz nekih razloga nemamo takav osjećaj u bh. društvu. Čini mi se da ključni problem leži u kadrovskoj politici. Mi godinama primamo k znanju ili ne izvještaj o radu. Nažalost, čini mi se da naše pravosuđe, mislim na Tužilaštvo i Sud BiH sve više se ponašaju kao porodične firme, jer tamo imamo zaposlene čitave porodice. Takva praksa nije dobra i ne vodi ka ostvarenju zacrtanog cilja, a to je da građani vjeruju u bh. pravosuđe – istakao je Mehmedović.

 On je dodao da imamo čak i situaciju da nema ujednačenu sudsku praksu.

- Donijet ću vam presude određenih ljudi. Ja znam da mogu imati problema zbog ove diskusije, ali ovo nije pritisak na pravosuđe – kaže Mehmedović.

16.04 Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija vrtaio se u salu Predstavničkog doma , pa je izvjesno da će danas biti obavljena rasprava o izvještaju VSTV-a na današnjoj sjednici. 

15.54 Nastavljena je rasprava o budžetu za narednu godinu,a u sali Predstavničkog doma nakratko se pojavio predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milan Tegeltija koji je ubrzo napustio salu,

Nije poznato hoće li se Tegeltija vratiti u salu, ali se zna da je na dnevnom redu današnje sjednice Godišnji izvještaj VSTV-a za 2015. godinu, koji je skinut s dnevnog reda prošle sjednice ovog Dma, upravo zbog činjenice da sjednici nije prisustvovao niko od predstavnika VSTV-a. 

15:00 U toku je poslanička rasprava o Prijedlogu zakona o budžetu bh. institucija i međunarodnih obaveza za 2017. godinu danas je na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Budžet institucija projiciran je u iznosu od oko 950 miliona KM, od čega će većina i to više od pola milijarde biti usmjerena na isplatu plaća zaposlenih u državnim institucijama. Za izvršenje međunarodnih obaveza.

Prijedlogom budžeta predviđeni su i prihodi za servisiranje vanjskog duga u iznosu od 1.011.157.177 KM.

Ukupan vanjski dug za 2017. godinu iznosi nešto više od milijarde, što je za oko 240 miliona KM više u odnosu na ovu godinu. Od ovog iznosa obveze Federacije BiH su 650 miliona KM, Republike Srpske 350 miliona, Brčko distrikta BiH 6,2 miliona i BiH 5,5 miliona KM.

Dušanka Majkić (SNSD) tokom rasprave istakla je da se o ovoj temi vode žestoke debate u drugim zemljama.

- Bilo je tužno slušati pokušaje kako dva čovjeka na Komisiji za finasije i budžet našla u situaciji da brane političke stavove. Mi sad vidimo budžet i u desetom mjesecu naredne godine kada bude kasno za sve. Novac iz tekućih rezervi ne troši se po zakonu. Ne postoje oblasti u koje se treba prioritetno ulagati i ne postoji efikasan način kontrole tih sredstava – istakala je Majkić.

Ona se osvrnula i na stavku u budžetu da će i u narednoj godini tri člana Predsjendištva BiH imati po 120.000 KM iz budžetke rezerve, a predsjedavajući Vijeća ministara BiH i njegova dvojica zamjenika po 60.000 KM , također iz sredstava budžetske rezerve koje će moći dijeliti bez ikakvih kriterija i po sopstvenom nahođenju.

Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda iznio je, potom, hronologiju i pojasnio proceduru donošenja budžeta i naglasio da ovaj proces teče u skladu sa rokovima, za razliku od prošlih mandata kada je donošenje i usvajanje budžeta institucija BiH redovno kasnilo.

Prema njegovim riječima, budžet institucija BiH za 2017. godinu urađen je profesionalno i neutralno.

On je izrazio uvjerenje da će budžet biti usvojen do kraja godine.

Saša Magazinović (SDP) istakao je da je riječ o bužetu istovjetnom zbog kojeg je SDA 2012. godine izašla iz tadašnje vladajuće koaliccije, koju je činio i SDP.

- Ono što je za današnjeg predlagača budžeta SDA prije nekoliko godina bilo citiram "budžet koji je zamrznut na 950 miliona i koji će dovest u pitanje rad državnih institucija, to je budžet koji je atak na državu i njen euroatlanski put. Budžet koji će zaustaviti istrage o organizovanom kriminalu, korupciji, da je to kraj oružanih snaga, da je to slabljenje države i jačanje entiteta itd." da bi taj isti SDA predložio isti taj budžet od 950 miliona kojim danas savršeno odgovara – istakao je Magazinović.

Poslanik SBB-a Mirsad Isaković najavio je da će Klub ove stranke podržati budžet, ali da će uputiti i određene zamjerke, posebno u vezi sa povećanim iznosom sredstava za otplatu vanjskog duga BiH.

Isaković je ukazao na činjenicu da BiH i dalje imaju linearni,a ne programski budžet.

- Iako smo i u nekim dokumentima rekli da ćemo imati programski budžet i uradili smo priručnik o senzitivnom budžetiranju, a nemamo takav budžet.

Isaković je posebno problematiizirao podatak iz prijedloga zakona o budžetu da će prihodi Centralne banke u narednoj godini biti čak 10 miliona manji u odnosu n aovu godinu, što znači, kazao je da će prihod od Centralne banke biti samo 7,5 miliona maraka. Isaković je potencirao i to pitanje što u budžetu za narednu godinu nisu uvršeni prihodi od sukcesije, te se zapitao "jesmo li to završili sa sukcesijom". Isaković je posebno izrazio žaljenje što jedini prihod koji raste u budžetu jeste onaj koji pristiže od uplata za odricanje bh. državljanstva.

- Ako znamo da je do sada BiH napustilo 80.000 ljudi, nažalost sudeći po planiranom rastu prihoda od odricanja od državljanstva možemo očekivati i dalji trend rasta tih sredstava- kazao je Isaković.

Poslanik A–SDA Jasmin Emrić pozdravio je blagovremeno donošenje budžeta institucija BiH, i upitao zašto je došlo do smanjenja stavke u vezi sa planiranim iznosom sredstava IPA fondova. On smatra da bi taj iznos trebalo da bude veći i da ga prate konkretni projekti.

On je ocijenio da nije trebalo planirati povećanje budžetske rezerve.

Trenutno je u toku pauza u zasjedanju,a a rasprava o budžetu će biti nastavljena nakon pauze.

14.32 Burnu raspravu, naročito među poslanicima iz RS-a, SNSD-a i SDS-a izazvao je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima u prvom čitanju.Poslanik SNSD-a u Lazar Prodanović pozvao je poslanike da ne podrže ovaj zakon jer smatra da se njime prenose nadležnosti sa entiteta na BiH.  

Prodanović je ponovio ranije stavove SNSD-a da se davanjem mogućnosti Vijeća ministara BiH da predlaže člana Stručnog vijeća  Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH iz Republike Srpske, što je predviđeno ovim zakonskim prijedlogom, prenosi nadležnost na BiH, jer je to do sada činilo Ministarstvo zdravlja Republike Srpske. 

- Nepotrebno je da Vijeće ministara BiH predlaže članove iz entiteta. Cilj nam je da imamo kvalitetan zakon koji će poštivati ustave i BiH i entiteta - naglasio je Prodanović. 

On je naveo da Ministarstvo zdravlja RS-a  treba da predlaže članove Vijeća iz Republike srpske, kao što je to predviđeno sadašnjim zakonom, te pozvao poslanike iz Saveza za promjene da uvaže ove činjenice. 

I njegova stranačka koleginica Milica Marković smatra da je u ovom slučaju riječ o direktnom prenosu nadležnosti. 

- Cilj zakonskih izmjena nije interes građana nego stranački interesi- tvrdi Markovićeva. 

Momčilo Novaković, poslanik NDP-a, partije koja je članica Saveza za promjene, rekao je da on neće glasati za ovaj zakon, jer se njegovom izmjenom ne postiže cilj i njima neće biti ništa bitno promijenjeno.

Ovakav Novakovićev stav naišao je na oštar stav šefa Kluba poslanika HDZ-a Nikole Lovrinovića. Poslanik SBB-a  Damir Arnaut, kazao je da na ovaj način Savez za promjene ne poštuje svoja tri ministra u VIjeću ministara koji su dali podršku ovom rješenju. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma Mladen Bosić iz SDS-a rekao je da će podržati prijedlog zakona u prvom čitanju, a u amandmanskoj fazi predložiti njegova poboljšanja. 

Prema njegovim riječima, funkcionisanje Agencije za lijekove i njenog Vijeća do sada nisu bili u interesu građana i da oni neće poštovati stavove NSRS-a ako ne rade u interesu građana. 

Poslanik SNSD-a Dušanka Majkić replicirala je Bosiću, naglasivši da niko nije tako surovo rekao da nema obaveze da poštuje institucije Republike Srpske. 

Šef Kluba poslanika SNSD-a Staša Košarac upozorio je da nije dobro da se slabe nadležnosti Vlade Republike Srpske, bilo koja politička opcija da to radi, a da se jačaju ingerencije Savjeta ministara BiH. 

Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima propisuje se sastav, mandat, način odlučivanje i druge obaveze Stručnog vijeća Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. 

Ovaj zakonski prijedlog našao se u redovnoj proceduri nakon što su oba doma Parlamentarne skupštine BiH ,odbila zahtjev Vijeća ministara BiH da on bude razmatran po hitnom postupku. 

Nije bilo rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH u drugom čitanju, kojim se sprovode odluke Ustavnog suda BiH. 

Izmjenama i dopunama Zakona uvode se naknade za prevoz, topli obrok, smještaj i odvojeni život za sudije i tužioce, te određene kategorije stručnog osoblja u pravosudnim institucijama na nivou BiH, utvrđene Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH i odgovarajućim podzakonskim aktima. 

Istovremeno se ujednačavaju naknade za regres, koje se sada definišu na istovjetan način u institucijama BiH.

12.49 Poslanici su obavili raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH.

Razmatrano je i  oko 20 amandmana, pri čemu se većina poslanika izjasnila da je ovaj zakon prošao kvalitetnu proceduru donošenja.

Šef Kluba poslanika SNSD-a Staša Košarac naglasio je važnost ovog zakona jer se direktno tiče s građana i pozdravio veoma kvalitetnu pripremu izmjena i dopuna ovog zakona.

Košarac je zatražio objašnjenje zašto je sporno 12 amandmana koje je on predložio.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Šefik Džaferović (SDA) založio se za preciznije definiranje pojmova u zakonu, koji su bitni za sigurnost građana, navodeći između ostalog, primjer definicija bicikla ili vozila za prijevoz pčela.

Poslanik SBB-a BiH Fehim Škaljić naglasio da je ovaj zakon pripremljen u široko organizovanoj javnoj raspravi, što bi trebalo da bude slučaj i prilikom donošenja novih zakona, jer će tako zakoni biti bolji.

Saša Magazinović (SDP) ukazao je na potrebu rigoroznijih sankcija za krivični prekršaj "bahata vožnja" što se, smatra on, može riješiti putem izmjena i dopuna zakona.

Damir Arnaut (SBB) kazao je da će s obzirom da procedure u ovoj fazi izmjena zakona nisu omogućile takvu intervenciju da se mijenja sam tekst zakona , najavio je da će Klub SBB-a predložiti izmjene zakona koji će omogućiti prvenstvo prolaza vozila hitne pomoći i vatrogasnih vozila u odnosu na vozila pod pratnjom, dok koriste zvučne signale, što sada nije slučaj. 

Na ovo je reagirala Aleksandra Pandurević, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS-a, koja je kazala da na ovaj način SBB "ponižava svog ministra", aludirajući na činjenicu da je minsitar prometa i komunikacija Ismir Jusko iz SBB-a. Na to je Arnaut pojasnio da ministar Jusko ima punu podršku Kluba poslanika SBB-a, te da nije njegova odgovornost to što u izmjene zakona nije uvrštena izmjena koja će omogućiti prvenstveno prolaza vozilima hitne pomoći i vatrogasnih vozila u odnosu na ona pod pratnjom koja voze političare. 

- Zakon je u proceduru upućen u januaru, prije nego što je ministar Jusko preuzeo funkciju. Ministar Jusko ima našu punu podršku, odradio je sjajan posao, deblokirao je proceduru donošenja ovog zakona. Mi pozdravljavamo sve ono što je uradio i sve izmjene, ali smo stajališta da da svaki, pa i ovaj zakon, stalno treba poboljšavati. I, ne pokušavajte unijeti razdor u SBB - pojasnio  je Arnaut.

Arnaut je pojasnio i da je ministar Jusko jedini ministar koji ne koristi vozila pod pratnjom.

- Moj ministar i ja isto razmisljamo o ovom pitanju jer je on jedini ministar, za razliku onih iz Saveza za promjene koji se odrekao vozila pod pratnjom - rekao je Arnaut.

Momčilo Novaković (NDP) konstatovao je da je došlo vrijeme za donošenje novog zakona, jer je postojeći zakon pretrpio sedam izmjena i dopuna, s ciljem poboljšanja teksta zakona. 

Ministar Jusko, koga je prozvala zastupnica Dušanka Majkić (SNSD) da pojasni amandmane, rekao je da bi bolje bilo da njegov pomoćnik Zoran Andrić, kao ekspert, iznese pojašnjenja u vezi sa amandmanima, a da on lično ne bježi od odgovornosti, već smatra da će to Andrić uraditi mnogo kvalitetnije, jer je najviše radio na ovom zakonu.

Jusko je ocijenio da je zakon dobro i kvalitetno urađen, i da je najveći dio predloženih amandmana, uključujući i Staše Košarca, prihvaćen ili neznatno modifikovan u skladu sa stavovima Komisije za saobraćaj i komunkacije.

Predloženim izmjenama i dopunama ovog zakona za određene prekršaje propisuju se oštrije sankcije u odnosu na važeći zakon.

Predstavnički dom prihvatio je zahtjev Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, po hitnom postupku.

Jednim od principa Odluke o usvajanju Politike plata i naknada u institucijama BiH za period do 2018. godine precizirano je da će primjena mogućnosti napredovanja unutar platnog razreda zavisiti od usvajanja izmjena zakonskog okvira koja ima za cilj harmonizaciju sistema nagrađivanja i napredovanja u javnoj upravi.

U tom smislu potrebno je utvrđenu dinamiku napredovanja prilagoditi očekivanom stepenu realizacije reformi javne uprave u institucijama BiH.

Također, politikom plata koju je usvojilo Vijeća  ministara utvrđene su i mjere za ograničavanje izdataka po osnovu plata i naknada, i to: nastavak restriktivne politike zapošljavanja u institucijama BiH, odnosno ograničenje zapošljavanja u institucijama; do donošenja revidiranog sistema određivanja plata na osnovu vrijednosti ukupan fond plata u institucijama BiH zamrznuti, kao i da nivo plata i naknada BiH treba zadržati na dostignutom nivou.

Realizacija navedenih politika podrazumijeva donošenja seta zakona koji regulišu ovu oblast, uključujući i Zakon o platama i naknadama u institucijama BiH.

Reformskom agendom i proširenim aranžmanom sa Međunarodnim monetarnim fondom BiH se obavezala da će ukupan fond za plate i naknade zaposlenih zadržati na postojećem nivou.

Izmjenama zakona precizirana je promjena dinamike primjene unutrašnjih platnih razreda. Naime, predloženom izmjenom predviđeno je da se do 30 odsto zaposlenih na radnim mjestima razvrstanim u platne razrede može u 2018. i 2019. godini razvrstani u prvi i drugi unutrašnji platni razred, a u 2019. godini 20 posto u treći i četvrti unutrašnji platni razred.

Predviđeno je da se od početka 2020. godine  ne ograničavaju  godišnje kvote napredovanja u unutrašnji platni razred.

Bez rasprave, u drugom čitanju, razmotren je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom  prijevozu, koji je utvrdilo Vijeće ministara BiH, s ciljem otklanjanja nejasnoća u postojećem zakonu.

Utvrđeni Prijedlog izmjena i dopuna Zakona tretira i problem nelegalnog prijevoza putnika u međunarodnom saobraćaju, uzimajući u obzir poteškoće sa kojima se susreću tijela nadležna za inspekcijske poslove kada je riječ o dokazivanju prekršaja i pokretanje odgovarajućih postupaka.

Predsjedavajući Kluba poslanika SBBBiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mirsad Đonlagić izjavio je u pauzi zasjedanja Doma da je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH dobar, da daje potpunu osnovu da bude prihvatljiv.

Dodao je da ne treba imati iluzija da će bilo koji zakonski tekst, pa ni ovaj, riješiti sve probleme „jer i prethodni zakonski akti su davali mogućnost da se mnogo toga riješi“.

- Imamo primjera da neki duguju i po 48.000 KM. Mislim da ovaj zakonski akt predstavlja određeno poboljšanje i to treba podržati - kazao je Đonlagić.

Na novinarsko pitanje ko bi trebao imati prednost u saobraćaju, vozilo pod pratnjom ili vozila hitne pomoći, odgovorio je da bi bilo logično da „prednost imaju vozila koja rješavaju ljudski život“.

- Vozila hitne pomoći bi trebala imati prednost u odnosu one koji, recimo, žure na posao - smatra Đonlagić.

Upitan u vezi s Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, koji će se također danas naći pred poslanicima, kazao je da će ga podržati.

- Mislimo da je zakonski tekst taj koji ovu problematiku rješava na kvalitetniji način. Mislim da je i to zaista oblast u kojoj ima prostora da se realiziraju neka poboljšanja i mi ćemo to podržati - najavio je Đonlagić.

Poslanici će danas razmatrati i Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2017. godinu, a Đonlagić kaže da će ga poslanici SBBBiH podržati.

- Iako imamo možda neke prijedloge da bi se pojedini segmenti ovoga budžeta trebali poboljšati, ali u principu ćemo podržati ovaj prijedlog budžeta - naveo je on.  

O ovim zakonskim prijedlozima poslanici će se izjasniti na kraju sjednice.

10.44 Počela je sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na čijem je dnevnom redu u prvom čitanju Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2017. godinu. Prema ovom prijedlogu ukupni prihodi za finansiranje institucija i primici na nivou su prethodnih godina i iznose 950 miliona KM.

Prijedlog budžeta utvrdilo je i u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo BiH, a pripremilo Ministarstvo finansija i trezora BiH. 

Prijedlogom budžeta predviđeni su i prihodi za servisiranje vanjskog duga u iznosu od 1.011.157.177 KM. 

Na dnevnom redu sjednice je i Izvještaj o izvršenju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2015. godinu. 

Poslanici će razmatrati u prvom čitanju Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, a izmjene se odnose na imenovanje Stručnog vijeća  Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH i propisuje sastav, mandat, način odlučivanje i druge obaveze Stručnog vijeća. 

Predstavnički dom u drugom čitanju razmatrat će Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti  saobraćaja na putevima u BiH, a kao razloge za njegovo donošenje iz Vijeća ministara, kao predlagača, naveli su potrebu prevazilaženja uočenih nedostataka u sprovođenju postojećeg zakona, te preciznijeg definiranja važećih zakonskih odredbi. 

Predloženim izmjenama i dopunama za određene prekršaje propisuju se oštrije sankcije u odnosu na važeći zakon. 

Na dnevnom redu u drugom čitanju su i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH. 

Pred poslanicima će se naćii godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za 2015. godinu.