Građani Bosne i Hercegovine našli su se u evropskom vrhu, ali kada je riječ o satima koje provode ispred TV ekrana. Kako je pokazalo istraživanje Evropske radiodifuzijske unije (EBU), stanovnici naše države ispred televizora dnevno u prosjeku provedu više od pet sati.
Evropski prosjek
Evropski prosjek znatno je manji. Prosječni stanovnik Evrope dnevno provede tri sata i 41 minutu gledajući TV.
Osim bh. građana, više od pet sati dnevno ispred malih TV ekrana provode građani susjedne nam Srbije, ali i Rumunije. Zatim slijede građani Rusije, Ukrajine, Turske, Grčke, Italije, Portugala, Hrvatske, Mađarske, Poljske i Malte, Gruzije, Azerbejdžana, koji dnevno na gledanje TV-a potroše četiri do pet sati. Do tri sata dnevno gledanja televizije je prosjek za stanovnike Finske, Švedske, Norveške, Irske, Austrije, Švicarske i Danske. Manje od dva sata gledaju televizijske emisije stanovnici Islanda.
Sociolog Srđan Vukadinović mišljenja je da ovakvi rezultati govore da kod građana BiH postoji visok stepen ovisnosti.
- Više od pet sati gledanja televizije i oko sat i po korištenja socijalnih mreža govore o otuđenosti ljudi i ukazuje na to da smo zaboravili na direktan odnos između prijatelja i rodbine. Stoga nam televizija postaje prozor u svijet, kojim se liječi ta socijalna otuđenost - smatra Vukadinović.
Dodao je da je posebno opasno ako se to vrijeme provodi u gledanju rijaliti programa, serija, sapunica, a ne obrazovnih programa.
Vukadinović: Prozor u svijet Mahmutović: Fokus na zdrave stvari
- Stanovnici naše zemlje, suočeni sa mnogim problemima i nedaćama, a prvenstveno s onima koji se tiču kvaliteta života, pokušavaju da nađu neki izlaz. Kada se ovome doda i zavisnost od društvenih mreža, koja je puno veća kod mlađih ljudi, onda jasno pokazuje da je čovjek bh. društva u velikoj mjeri otuđen od procesa i sredstava rada, kolega, kao i od prijatelja i rodbine - zaključio je Vukadinović.
Slobodno vrijeme
Psihologinja Alma Mahmutović smatra da je visoka stopa nezaposlenosti bh. građana uzrok ovakvih rezultata.
- Stoga građani BiH svoje slobodno vrijeme provode ispred TV-a i na socijalnim mrežama, umjesto da to vrijeme provode u nekim aktivnostima zdravijeg karaktera. To ne govori da smo bolesno društvo, već da nam trebaju radne obaveze, radna disciplina, fokus na zdrave stvari, prirodu i lični razvoj - pojasnila je Mahmutović.
Ozbiljne posljedice
- Među posljedicama je otuđenost od svog izvornog ja, otuđenost od socijalnog svijeta. Danas kao psiholog susrećem se s mladim ljudima koji mi se obraćaju da im pomognem da ponovo pronađu svrhu svog života. Ljudi se zatvaraju u četiri zida, pronalaze sebe u TV-u, videoigricama, online kockanju i sličnom, te na taj način gube dodir sa stvarnim svijetom oko sebe. Postali smo učahureni, ne vjerujemo drugim ljudima i bojimo se izaći u javnost i tražiti podršku - pojasnila je Mahmutović.
