U BiH se očekuje postepeno jačanje ekonomskog rasta, koji bi krajem ove godine trebao dostići stopu od 3,1 posto. Neznatno jačanje ekonomskog rasta u okruženju i
potpisivanje kreditnog aranžmana sa MMF-om trebali bi dodatno ojačati ekonomski rast BiH u 2017. na realnu stopu od 3,4 posto.

Razvoj države 

To je navedeno u dokumentu „Perspektive za period 2017.–2019. godine“, koji daje jesenji preliminarni pregled predviđanja najznačajnijih ekonomskih kretanja u BiH. Dokument je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) BiH na osnovu analiza kretanja ekonomskih trendova BiH, uzimajući u obzir međunarodne faktore koji utječu na ekonomski razvoj naše zemlje.

Tako je u ovom dokumentu navedeno da bi potpisivanje aranžmana sa MMF-om trebalo znatno podržati javne investicije, prije svega, kroz povoljno vanjsko zaduživanje. 

 - Aranžman sa MMF-om, osim kreditnih sredstava ove institucije, ujedno otvara pristup sredstvima drugih međunarodnih finansijskih institucija, uglavnom usmjerenih na infrastrukturu. S tim u vezi, te imajući u vidu nisku osnovicu iz prethodnih godina, projiciran je realni rast javnih radova u 2017. godini od 23 posto - navedeno je u dokumentu. 

Reformska agenda

U periodu 2018.-2019. također se očekuje intenzivnije korištenje dostupnih kreditnih sredstava međunarodnih kreditora te je stoga projiciran godišnji rast javnih radova od približno 30 posto. 

Dosljedna i pravovremena implementacija Reformske agende, naveli su u DEP-u, trebala bi omogućiti poboljšanje u poslovanju bh. kompanija, što bi trebalo rezultirati povećanjem investicija i obima proizvodnje u okviru prerađivačke industrije.

Osim prerađivačke industrije, 2017. godine očekuje se i znatniji doprinos energetskog sektora, koji čini trećinu ukupne industrijske proizvodnje u BiH. Pokretanje proizvodnje u okviru novih termoenergetskih postrojenja, naime, znatno će popraviti energetski bilans i ukupnu industrijsku proizvodnju u BiH. 

Uvoz i izvoz

5,6% godišnje realne stope rasta ukupnog izvoza DEP očekuje 2018.-2019. godine. S druge strane, rast domaće potražnje praćen porastom broja zaposlenih i njihovih primanja te viši nivo ukupnih investicija u infrastrukturu i energetiku doveli bi do povećanja uvoza. Realna stopa rasta ukupnog uvoza, kako se navodi, trebala bi se  kretati od 5,3 posto u 2018. do 5,2 posto u 2019. 

Strana ulaganja

2,4% BDP-a bi u 2017. trebala iznositi strana direktna ulaganja. Kako se navodi u analizi, moguć je početak realizacije više projekata iz oblasti elektroenergetike koji su ranije odgođeni, TE Ugljevik 3, HE Ulog i HE Mrsovo. Znatnija strana sredstva mogla bi donijeti i ulaganja u autoputeve. Učešće stranih direktnih ulaganja u 2018. povećalo bi se do 2,5% BDP-a, dok bi u 2019. bilo 2,7 posto BDP-a. 

Rast cijena 

1,2% bi u periodu 2018.-2019. godine mogla iznositi inflacija, uz pretpostavku da neće biti velikih promjena cijena domaćih faktora koji determiniraju nivo cijena. U tom periodu, kako se navodi u DEP-ovoj analizi, očekuje se umjeren rast cijena hrane i nafte na svjetskom tržištu, što će utjecati na nivo inflacije.