Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača (SBB), koji je od samog početka svog mandata, koji traje već više od godinu, zasukao rukave i krenuo s reformama u oblasti radnog zakonodavstva, te socijalne politike, brojnim aktivnostima obilježio je i ovu sedmicu.

Nećemo tenzije

Povodom toga, Drljača u intervjuu za naš list govori o problemima u penzijsko-invalidskoj oblasti, te unapređenju socijalne zaštite. No, na samom početku osvrnuo se i na ovosedmični sastanak čelnika Vlade i Parlamenta FBiH o funkcioniranju vlasti u većem bh. entitetu, održanom u uredu predsjednika Federacije Marinka Čavare (HDZ BiH).

- Problemi u Parlamentu su mnogo izraženiji. Vlada je uspjela u dobrom dijelu neke probleme amortizirati. Postoje određena pitanja o kojim se nije mogao postići konsenzus između koalicionih partnera SDA i HDZ-a. To su rješenja o igrama na sreću, reviziji branilaca, šumama i još neka druga. Ministri iz SBB-a su pokušali biti apsolutno kooperativni. Mi nismo ni ušli u vlast da bismo bili dio vlasti, već da pomognemo stabilizaciji Federacije i same države. Nismo htjeli zbog određenih sitnih problema stvarati tenzije. Tražili smo rješenja, kompromise i uvijek smo na taj način bili otvoreni - kaže Drljača.

Gdje su problemi? Zašto je bilo zastoja u FBiH?

- Jednostavno, u jednoj fazi između SDA i HDZ-a došlo je do narušenog povjerenja. Na sastanku je rečeno da se treba izgraditi novi nivo povjerenja, da Parlament i Vlada budu operativni, da se postigne pozitivna energija. Treba nam reformska Vlada koja treba provoditi ogromne reforme. Ministri iz SBB-a to žele. Veoma je bitno da se ove stvari koje opterećuju odnose između SDA i HDZ-a što prije riješe.

Vidite, imali smo i mi razloga da budemo nezadovoljni. Bilo je puno naših pitanja na koja su neki na drugačiji način gledali. Ali, uprkos tome, mi nismo bili isključivi, tražilo smo rješenja kroz pregovore. A i mi smo ravnopravan partner. Nije samo cilj da postoje dva partnera. Tri partnera se moraju usaglasiti i mi nemamo ambicije da na bilo kakav način škodimo ni Vladi ni Parlamentu.

Nakon godinu mandata, jesu li se odnosi mogli izgraditi?

- Ako idete u reforme, onda morate imati i socijalni konsenzus. Morate ga o svim bitnim pitanjima imati. Ne može se očekivati da neko nekome nešto može nametnuti. Kao ministar rada i socijalne politike gradio sam posebne odnose sa sindikatima. Mi moramo imati poseban senzibilitet za sindikate. Dok sam bio u institucijama BiH, bio sam i predsjednik Skupštine Sindikata institucija BiH. Možda i zbog toga imam veći senzibilitet prema socijalnim partnerima.

Iskrene namjere

Poznato je da su sindikati poprilično bili zaratili s onim sastavom Vlade FBiH koji je počeo rad u ovom mandatu i to zbog Zakona o radu. Jesu li se relaksirali odnosi ulaskom SBB-a u Vladu?

- Mi smo pokazali kroz jedan sistematičan rad i saradnju sa sindikatima i kroz Ekonomsko-socijalno vijeće da su naše namjere iskrene. Želimo da sarađujemo, znamo koji su nam zadaci. Razumijemo sindikate. Puno toga smo uradili na gradnji povjerenja. Imamo otvorenu komunikaciju sa sindikatima. I to je veoma bitno kada se ide u velike projekte i procese za FBiH.

Kada ste stupili na ministarsku dužnost, jeste li očekivali da će Zavod PIO/MIO biti u ogromnoj dubiozi?

- Velika je dubioza. Dugovi, nenaplaćena potraživanja. Prvi korak nam je zaista bio da, bez obzira sve ovo, osiguramo redovne isplate penzija, da vratimo određeni nivo povjerenja penzionera. S druge strane, mnogo mi je bitna intenzivna komunikacija s penzionerima. Znalo se desiti da u toku mjeseca po tri-četiri puta imamo sastanke s njima. Tako smo nastojali da novi Zakon o PIO, a očekujem da će biti na narednoj sjednici Parlamenta, bude koristan za njih, te da odražava realne mogućnosti u FBiH.

Kada krenete u neku sistemsku reformu, vrlo brzo shvatite da se aktuelni PIO sistem ne može održati u ovim okolnostima. Mi smo uvažili najveći broj prijedloga penzionera. Oni su zainteresirani da taj zakon bude usvojen.

Kakvo je stanje socijalne zaštite u FBiH?

- Reforma socijalne politike je vrlo značajna, a 2017. i 2018. godina će biti u znaku tih reformskih aktivnosti. Cilj je da uspostavi minimum socijalnih standarda u ovoj oblasti, da se jača alternativno zbrinjavanje s posebnim fokusom na djecu, da se razviju socijalne usluge i da se jača sistem socijalne uključenosti. To su naši pravci. Donijet ćemo zakone o osnovama socijalne zaštite, o zaštiti porodica s djecom, o hraniteljstvu, o djelatnosti socijalnog rada i druge.

Uvezivanje staža radnicima

Zašto je uvezivanje radnog staža radnicima problem koji nije lako riješiti?

- Taj problem je dugo predmet razmatranja. I prethodne vlade su ga pokušale riješiti. Ali, u jednom trenutku došlo se do izračuna da se radi o ogromnim sredstvima te da je ta sredstva teško osigurati. Bitno je napraviti preciznu definiciju koje su to kategorije koje trebaju biti obuhvaćene te u kojem vremenskom periodu. Mi smo napravili neke analize, ali sada prvo čekamo da stupe na snagu Zakon o PIO, te Zakon o stečaju. Rješenje o uvezivanju staža mora biti vezano i za stečaj u preduzećima. Jer, nije interes Vlade da se uvezuje staž radnicima u kompanijama koje će nastaviti proizvoditi gubitke. Mi ćemo zakon o uvezivanju radnog staža više puta morati usaglašavati i analizirati.

Zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja

Prije nekoliko dana javnosti ste predstavili zakonsko rješenje o hraniteljstvu. U čemu je konkretno njegov značaj?

- Cilj nam je da se olakša proces zbrinjavanja prvenstveno djece bez roditeljskog staranja, zatim djece s invaliditetom, kao i ranjivih kategorija. Mislim da smo donijeli moderan zakon u skladu s evropskim principima. Stvaramo pretpostavke za izmještanje ljudi iz domova, jer to je više prevaziđeno, radi njihovog inkorporiranja u redovan način života. Mislim da smo došli do vrlo kvalitetnog instituta koji ima visok stepen razvoja u zemljama EU.

Tržite rada

- Radimo na tome da na jedan sistemski način uredimo oblast tržišta rada u FBiH. Analize govore da imamo nisku stopu aktivnosti radno sposobnog stanovništva, jer nisu usklađene ponuda i potražnja za radnu kvalificiranu snaga, visoka je stopa nezaposlenosti.

Bitno je smanjiti doprinose socijalne zaštite, reformisati obrazovanje prema potrebama tržišta, obeshrabriti rad nacrno. Prvi iskorak je bio Zakon o radu. On će, vjerovatno, imati još neke izmjene i dopune, a nakon toga ćemo donijeti zakon o sigurnosti zdravlja na radu, koji je Vlada već usvojila u formi nacrta, i još neka druga rješenja - ističe ministar.