Federalna uprava civilne zaštite jedna je od najsvestranijih institucija s obzirom da se bavi širokim spektrom poslova, od deminiranja, potraga za nestalim, te pomaganjem građanima prilikom elementarnih nepogoda pri tome riskirajući svoje živote. O svemu tome u razgovoru za Avaz.ba govorio je Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite.

Zaštita i spašavanje

- Demineri su do sada mogli samo raditi kada je lijepo vrijeme, no od sada će moći raditi i kada je kiša. Kada su se dešavale velike nesreće, i kada je bio snijeg ili poplave ti ljudi do sada nisu radili ništa. U zadnje dvije godine obučili smo se za spašavanje pod vodom, na vodi, u klizištu, obučili smo se za traženje u slučaju ruševina izazvanih klizištima ili zemljotresom. Obučeni smo za traženje u zimskim uslovima, u slučaju lavina, zaglavljivanja na liftovima i slično. Obučeni smo i za rad sa raznim kamerama, senzorima, dronovima, traganje sa psima za nestalim osobama na širokim prostorima. Mi smo jedini tim u BiH koji radi te poslove u skladu sa međunarodnim principima, kazao je na početku razgovora Solak.

Uporedo sa obukama, prema riječima Solaka, pripadnici Federalne uprave civilne zaštite, radili su i vježbe kod nas i u svijetu u kojima su postigli zapažene rezultate gdje su timovi pokazali snalažljivost, sposobnost i ozbiljnost u radu.

- Prošle godine smo prvi put poslali međunarodnu pomoć s našim ljudima Albaniji koju je pogodila prirodna nesreća, gdje je naš tim distruburirao pomoć koju je poslala Vlada FBiH. Ove godine smo prvi put učestvovali u odgovoru na nesreću van granica BiH. To je bilo u Skoplju u Makedoniji kada se usljed velike kiše dogodila poplava.

Tada smo poslali 15 ljudi, a kolege iz Kantona četiri čovjeka i to je sve predstavljalo državni odgovor za pomoć Makedoniji. To je dobra stvar jer su grad Skoplje i Makedonija nama pomogli kada je bila poplava kod nas u maju 2014. godine, kazao je Solak, dodajući da su došli na taj nivo osposobljenosti da mogu poslati u druge države 15 ljudi koji će raditi i boriti se sa elementarnim nepogodama.

Solak je kazao da je Federalna uprave civilne zaštite u julu prošle godine učestvovala i u potrazi za petogodišnjom djevojčicom i njenim bratom iz Rašljana kod Brčkog.

Tada  je petogodišnju Samiru odveo njen bolesni 22-godišnji brat Elvedin. Pronađeni su nakon sedam dana potrage. Djevojčica je pronađena živa ali u jako teškom i iscrpljenom stanju.

Pripadnici Federalne uprave civilne zaštite su tada u potrazi učestvovali sa psima i dronovima.

- Učestvovali smo i u potrazi gdje se momak utopio u rijeci Krivaji kod Olova. Također smo učestvovali sa dronovima i u lociranju tijela djevojke Arnele Đogić koju su ubili Avdija Selimović i Muriza Brkić, pojasnio je direktor Federalne uprave civilne zaštite.

Brkić i Selimović: Osuđeni na po 40 godina zatvora

Podsjećamo, ovo svirepo ubistvo koje se dogodilo 27. februara ove godine šokiralo je javnost u BiH i regionu. Ubice su Arnelu, koja se prethodno duži period zabavljala sa Avdijom a koji je bio ljubomoran nakon što ga je ostavila i počela se zabavljati s drugim momkom namamio da uđe u njegov automobil.  Potom su je on i Brkić odvezli do mjesta Čudanski krševi, općina Olovo, izvukli je iz automobila i nožem je zaklali i izboli, a potom tijelo bacili s litice u kanjon rijeke Stupčanice dubok 70 metara vjerujući da je tu niko neće pronaći.

Đogić: Brutalno ubijena

Brkić je Đogićevoj zadao ukupno pet ubodnih rana nožem i sedam rezova. Ubice su iz kaputa ubijene izvadile mobitel, dokumente i 190 KM, a nakon toga su otišli u mjesto Careva Ćuprija gdje su u ugostiteljskom objektu “San Remo” pili i čaščavali druge goste novcem ubijene.

- Da nije bilo dronova ljudi bi se morali spuštati niz stijene na više mjesta. No, s našim i još dva drona je pregledana cijela ta površina i dronovima je locirano tijelo Đogić. Uporedo sa svim ovim aktivnostima radimo i deminiranje. Moram napomenuti da od 2014. godine od kada sam direktor kvalitetnijom preraspodjelom poslova, ljudi i opreme svake godine smo povećavali za 30 do 40 posto broj deminiranih kvadrata. Također, mi smo organizacija koja brzo odgovara na nesreće u minskim poljima da povrijeđenim pružimo pomoć ili ako je neko stradao iznesemo tijelo, kazao je Solak.

 Dron je, prema riječima Solaka, korišten i kada se uništavala avio bomba pronađena u oktobru 2015. godine u Bosanskoj Krupi.

Bomba od 250 kilograma

- Specifičnost te bombe, koja je bila teška 250 kilograma, je bila ta što takva bomba sa tako specifičnim upaljačem gdje najmanjim pomjeranjem je moglo doći do eksplozije do sada nije pronađena na teritoriji BiH. Morali smo je na licu mjesta neutralizirati. Bolje da strada dron nego neki čovjek, kazao je Solak.

Također prije nego što Institut za nestale BiH ekshumira tijela iz masovnih grobnica pripadnici Federalne uprave civilne zaštite pregledaju teren.

- Postoje jame poput Golubnjače u Drvaru ili Radoče u Mostaru gdje su bacana tijela ubijenih Bošnjaka tokom agresije. No, nakon što su bačena tijela ratni zločinci su na tijela bacali bombe i tromblone. Mi smo već radili jamu u Radoči gdje prvo ubacimo kamere i vidimo gdje se nalaze ta eksplozivna sredstva, potom ih uklonimo, kako bi uposlenici Instituta za nestale BiH mogli sigurno obaviti svoj posao. Ako je otvor veći ubacimo dron. Jamu Golubnjaču u Drvaru ćemo tek raditi.

Prema njegovim riječima u Federalnoj upravi civilne zaštite uposleno je oko 200 ljudi, što na poslovima deminiranja i svih drugih aktivnosti.

Svi uposlenici civilne zaštite od zamjenika direktora za pravne poslove do deminira ili pomoćnog radnika su uključeni u poslove zaštite i spašavanja.

- Trenutno osposobljavamo i ljude da mogu djelovati u slučajevima nuklearnih i bioloških i hemijskih incidenata, dodao je Solak.

Najveći problem u radu Federalne uprave civilne zaštite predstavlja moratorij koji je Vlada Federacije BiH uvela na zapošljavanje.

- Mnogo je ljudi došlo u pozne godine, mnogo ljudi ide ili su otišli u penziju i te ljude zbog moratorija ne možemo zamijeniti. Također, uvijek imate ljude koji su na bolovanju, koji su spriječeni da rade i to trenutno naš najveći problem.

Moratorij se može možda poštovati u Ministarstvu pravde pa će neko rješenje umjesto za tri biti završeno za sedam dana. Ali, kada čovjek strada u minskom polju on se mora iznijeti odmah ili ako je povrijeđen, pomoć mu se mora ukazati odmah. Ovdje su životi u pitanju, koji nemaju cijenu. Pomoć povrijeđenom u minskom polju mogu pružiti ljudi koji će otići po njega i iznijeti ga iz minskog polja, ljudi koji su obučeni za to.

A nesreće se nikad ne dešavaju na ravnici ili asfaltu. To je uvijek na nekom nepristupačnoj lokaciji gdje treba bar deset ljudi. Deminerski tim mora brojati deset ljudi, a mi trenutno imamo po četiri ili pet ljudi u timu.

Nemoguća je misija da iz neke strmine i minskog polja, udaljenog kilometar ili dva pješke četiri čovjeka iznesu povrijeđenog. Prvo taj prizor koji vide nije normalan prizor. Ti ljudi se oporavljaju tri dana poslije. Najteže povrede su povrede u minskom polju. Udes niti druge nesreće ne urade tijelu ono što urade mine.

Moratorij nam je trenutno najveći problem, kazao je na kraju razgovora Solak.

Anegdota tokom rada

Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite, kao i drugi uposlenici ove institucije kada se dese elementarne nepogode su na terenu.

Pitali smo ga koja mu je anegdota ostala u sjećanju.

- U vrijeme poplava u maju 2014. godine, sam bio četiri ili pet mjeseci direktor. Bilo smo u svim mjestima gdje su bile poplave i pomagali ugroženima. Tokom spašavanja u Maglaju u jednom trenutku nas je uhvatio brzak i počeo nam okretati čamac.  

Petorica nas je bila u čamccu i morali smo zaustaviti čamac ili će nas odnijeti voda. Ja sam skočio da nas probam zaustaviti. Mislio sam da mi je voda do pasa ili vrata i da mogu stati. No, voda je bila duboka tri metra i ja sam otišao do dna. Imao sam duboke čizme koje su se napunile vodom i ja sam bio kao teg i vuklo me prema dnu. Momci su me uhvatili za neki prsluk koji sam imao i izvukli me i tada mi je jedan od njih rekao: "E pa ne damo te sada, taman si nam se počeo sviđati“, kazao je kroz smijeh Solak.

On je dodao da ljudi koju su u tim majskim poplavama odgovorili na tu elementarnu nepogodu nisu se prije bavili tim.

- Ali smatramo da upravo takvim pravovremenim odgovorom civilne zaštite izbjegnut je veći broj žrtava jer su na području Federacije BiH nastradale dvije osobe usljed utapanja, a u RS-u 21 ili 22 osobe, pojasnio je Solak.