Na današnji dan prije 21 godinu u Dejtonu, u Sjedinjenim Američkim Državama parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u BiH. Sporazum su, nakon trosedmičnih pregovora koji su se vodili od 1. do 21. novembra 1995., parafirali tadašnji predsjednici RBiH Alija Izetbegović, Srbije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman. 

Očuvanje cjelovitosti

Ovaj akt parafiran je u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera (Warren Cristopher), a, osim njega, glavni američki posrednici su bili nekadašnji međunarodni izaslanik za Balkan i jedan od kreatora Dejtonskog sporazuma Ričard Holbruk (Richard Holbrooke) i general Vesli Klark (Wesley Clark).

Nijedan od ove trojice potpisnika sporazuma više nije među živima, kao ni Holbruk. Rat u BiH zvanično je zaustavljen parafiranjem ovog akta 14. decembra 1995. u Pariz. Zaustavljen je nakon genocida u Srebrenici počinjenog 11. jula te godine, a u kojem je Vojska Republike Srpske, pod komandom Ratka Mladića, ubila više od 8.000 Bošnjaka, većinom muškaraca i dječaka.

Šaćirbegović: Trebao biti prijelazni dokument

Tadašnji ministar vanjskih poslova RBiH te sudionik mirovnih pregovora Muhamed Šaćirbegović kaže u izjavi za "Avaz" da je Dejtonski sporazum trebao biti prijelazni dokument, odnosno rješenje. Prvi temelj je, kaže on, bio očuvanje cjelovitosti BiH. 

- U to vrijeme do kraja nije bila iskazana dobra volja onih čije je sjedište bilo na Palama ili onih koji su bili s Miloševićem. Upravo zbog toga sam protestirao i najavio svoje povlačenje. Dejton je potpisan da bi se zaustavio rat, da se mladim ljudima dadne perspektiva za normalizaciju, da idu u školu, a ne da ginu po ulicama. Bojim se da je politika zakazala u osiguranju onoga što je bilo predviđeno u Dejtonu - kazao nam je Šaćirbegović.

Govoreći o pričama o "Dejtonu 2", Šaćirbegović ističe da se prvo mora završiti implementacija Dejtona.

- Ali ne može sva odgovornost biti na bh. politici, jer Evropa je mora priznati kao dio zajednice. BiH nije Švicarska i ne može sve biti u njenim rukama. U ono vrijeme kada se desila Srebrenica, ja sam se našao u Strazburu, gdje smo imali sastanak s evropskim parlamentarcima. Oni su imali inicijativu da već tada BiH bude primljena u evropsku zajednicu. Ako su ti ljudi već tada imali tu perspektivu, onda se postavlja pitanje zašto se ta perspektiva izgubila 21 godinu kasnije - rekao je Šaćirbegović.

Felerični ustav

Miro Lazović, tadašnji predsjednik Skupštine RBiH i član bh. delegacije u Dejtonu, tvrdi za "Avaz" da nijedan aspekt Dejtona kroz svih njegovih 11 aneksa ni do danas nije u potpunosti realiziran.

 Lazović: Dobili smo nedovršenu građevinu 

- Dobili smo jednu nedovršenu građevinu. Nažalost, nije došlo ni do potpune reintegracije društva. Građani nisu dobili ono što su očekivali, a to je jedna stabilna, funkcionalna, demokratska država, koja će štititi ljudska prava i slobode na cijelom njenom prostoru. Današnja BiH još je država puna diskriminacija te s feleričnim ustavom - istakao je Lazović.

Utjecaji Zapada i Rusije

Govoreći o današnjoj poziciji BiH, Šaćirbegović ističe da se boji da se naša država nalazi u sferi ostvarivanja utjecaja između Rusije i Zapada. 

- To je žalosna stvar, zato što je BiH uvijek bila dio Evrope, a ne neke ruske imperije - kazao je Šaćirbegović.