BIH

Na nevladin sektor, bez mnogo transparentnosti, godišnje ode 200 miliona KM!

BiH treba jačati segment civilnog društva

A. Du. – Mi. K.

18.11.2016

Prema nezvaničnim informacijama u BiH postoji 21.000 nevladinih organizacija, fondacija, udruženja, koja su registrirana na svim nivoima. Međutim, sama brojnost ovih organizacija ne govori mnogo o funkcionalnosti civilnog društva u našoj državi, budući da ih ni 10 posto nije aktivno. Civilni sektor, koji je defragmentiran, suočava se sa brojnim izazovima, a nerijetko je percepcija javnosti I da je pod političkim utjecajem.

S druge strane EU standardi nalažu jačanje transparentnosti u finansiranju NGO sektora, njihove međusobne te saradnje s lokalnim vlastima,

Zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić kaže za “Avaz.ba” da civilni sektor u BiH još nema ulogu koju bi trebao imati.

- Radi se na tome da se ovaj sektor ojača. Važno je da se generalno treba uvesti red u NGO sektor iz razloga što sada mi na nivou Ministarstva pravde BiH, zatim na entitetskom, pa čak i kantonalnom nivou imamo priliku da se registruju sve te NGO organizacije. Mi sada, prema obavezama MONEYVAL-a i FATF-a imamo obavezu da napravimo registar nevladinih organizacija. Da se napravi bolji nadzor nad radom nevladinih organizacija – kazao nam je Pivić.

nezir-pivic-zamjenik-ministra

Pitanje je, napominje on, koliko od navedenih nevladinih organizacija zaista radi, a zbog čega se i pravi registar

- Civilni sektor za BiH je izuzetno važan. Bez toga mi nemamo adekvatnu kontrolu nevladinih organizacija Civilni sektor je sigurno jedan korektivni faktor koji treba imati u svakoj državi. Normativno je dozvoljeno da NGO sektor bude jako zastupljen, međutim oni trebaju opravdati svoju ulogu u što aktivnijem i profesionalnijem djelovanju. Njihova uloga ne može samo biti u kritikovanju, već se treba dati određena podrška pozitivnim projektima – kaže Pivić

Projekt menadžer u Centrima civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović smatra, pak, da ukoliko civilno društvo razumijemo u ispravnoj širokoj definiciji koja uključuje svaki oblik ispoljavanja građanske svijesti, odnosno prostor između države i individue, onda civilno društvo u BiH i nije apriori slabo.

- Dominantni stavovi su da je nedovoljno jako s obzirom koliko se od civilnog društva očekuje, koliko se u njega investira, ili koliko prostora za efektivniji uticaj postoji. Ipak, ako razumijemo da civilno društvo čine i boračke organizacije, civilne žrtve rata, sindikati, sportska udruženja, udruženja poslodavaca, poljoprivrednika, studenata, penzionera, zatim nevladine organizacije, fondacije, itd., onda je jasno da oni ipak značajno utiču i na politike i na svakodnevni život - kazao je Arapović.

adis-arapovic-4

On ističe da nedovoljno jaki uticaj dolazi iz fragmentiranosti, finansijske zavisnosti, nerazvijenih kapaciteta za mobilizaciju masa, te manjak spozanje o zajedničkim interesima i međusobnoj saradnji.

- Velika većina pobrojanih organizacija su vezane za budžet, pa time mnogi misle da nešto duguju vlastima, kao da novac u budžet nisu upravo građani stavili plaćanjem poreza. Godišnje se više od 200 miliona KM iz raznih budžeta odlije u ove organizacije, bez mnogo transparentnosti pri podjeli, utrošku, a posebno analizi koristi koje šira zajednica od toga ima - kazao je naš sagovornik.

Prema njegovim riječima na taj način dolazimo i do pitanja političke nezavisnosti i autonomnosti civilnog društva, koje je u BiH u pravilu osuđeno ili na budžetske dotacije kojima vlast najčešće kupuje lojalnost i socijalni mir, ili na međunardno izvore koji onda sami određuju prioritete i metod rada.

- Manjak jake i brojne srednje klase te malog i srednjeg podizetništva, koji trebaju biti ishodište civilnog društva i izvor finansijske nezavisnosti, ustvari je temeljni problem iz kojeg sve pobrojano proizilazi - kazao je Arapović.

Armin Kržalić, Projekt direktor Centra za sigurnosne studije BiH kazao je za "Avaz.ba" da generalno posmatrajući civilni sektor u BiH, možemo reći da on nije slab. Dodaje da je tačno da je on kvantitativno jače prirode nego kvalitatativno.

- Međutim, civilni sektor je prisutan u medijima i javnosti, pokušava da bude ravnopravan partner vlasti i da svojim radom pomogne brži put naše zemlje ka EU. Javnost treba da zna da civilni sektor nema ovlasti da mijenja politički ambijent i ne može biti predvodnica političkih promjena. Svaki potez koji bi bio na tragu političkih promjena treba posmatrati kao izlaženje van okvira u kojem civilno društvo treba da djeluje - kazao je Kržalić.

armin-krzalic-0609

Civilni sektor međusobno dobro komunicira, odnosno mnogo bolje nego što to čine predstavnici političkih partija.

- Posebno dobra komunikacija je razvijena između aktivnih organizacija civilnog društva. Ako pak posmatramo mogući prostor za poboljšanje, treba reći da on postoji posebno u segmentu jačanja strukovnih udruženja civilnog sektora. Da prevaziđemo vrijeme "svi za sve". Naravno, u tom kontekstu trebalo bi raditi i na profiliranju osoblja koje radi u ovom sektoru - kazao je on.
Kada je u pitanju politička neovisnost, tu treba napraviti distinkciju između određenih kategorija civilnog društva, pojasnio je Kržalić.

- Ako je poznato da vlasti na svim nivoima vlasti u BiH izdvajaju više od 100 miliona KM na godišnjem nivou za finansiranje civilnog društva, jedna detaljna inventura tih korisnika bi vjerovatno pružila odgovarajući odgovor na ovu dilemu o neovisnosti. Svjesni smo postojanja mnogobrojnih organizacija proisteklih iz rata, raznih sindikalnih udruženja, organizacija koje gaje tradiciju i kulturno naslijeđe (umjetnička i folklorna društva) koja primaju značajna budžetska sredstva ali zauzvat preferiraju politiku koja im ta sredstva učini dostupnim. Mislim da javnost može veoma lako identificirati organizacije civilnog društva koje su politički neovisne u svom djelovanju - zaključio je Kržalić.