Ukusnog je mesa, ali jadranskim ribarima, kako onima sa sjevera, tako i onima južno, stvara velike probleme zbog čega su joj nadjenuli ime ‘paklena beštija’. Riječ je o komarči, poznatoj i kao oradi, a školjkari i ribari kažu kako se posljednjih nekoliko godina ‘nakotila’ kao štakor, piše Slobodna Dalmacija.

Komarča ima oštre zube koji mogu slomiti i najtvrđi oklop dagnje ili kamenice, pa je stoga postala noćna mora školjkara iz Stona. Stvara im štetu na pergolarima koja se godišnje mjeri i s nekoliko stotina hiljada kuna.

- To je monstrum od ribe, čudovište koje zaustaviti ne možeš. Odahnemo tek u desetom mjesecu, kada počne odlaziti na mrijest u dublja mora. Tek se tada možemo uhvatiti posla, sanirati štete. Proširila se, ‘nakotila’, veliki dio potječe od riba iz uzgajališta. A ne možeš ni jajašca kad se razmnožavaju zaustaviti. Uvijek nađu izlaz prema vani. Onda, i more je sve toplije, i što više temperatura ide gore, komarči to draže. Pun ih je Jadran. Više ne znamo što ćemo s njima - kazao je jedan stonski uzgajivač.

Da se doista u tolikoj mjeri ‘nakotila’ svjedoče i istarski ribari koji su prošle sedmice kod Plomina u dvije noći uhvatili osam vagona, odnosno 80 tona komarče.

Iako je komarča visoko cijenjena riba, pod pritiskom kupaca morali su je, umjesto za uobičajenih 25 kuna po kilogramu, dati za 15, a ponegdje i po osam kuna za kilogram. Zbog izdašnog ulova zaradili su lijep novac, ali kupci su zaradili još i više. U ribarnicama se komarča opet prodaje po enormno visokim cijenama.

“Na splitskoj peškariji manja komarča prodaje se od 120 do 150 kuna po kilogramu, a velika, kapitalac, ide više od 200”, kazao je prodavac iz splitske ribarnice.

Veliki izlov komarče kod Plomina nimalo nije oduševio Danijela Koleca, poznatog ribara i školjkara iz Umaga. On tvrdi da je taj izlov bio oradocid.

“To nije bio ribolov, to je bila tragedija. U vrijeme mrijesta od kraja rujna pa do studenoga, u potrazi za dubljim morem, komarča kreće iz Venecije, preko Slovenije i Istre dolje put juga. Neki od naših kolega plivaričara ciljano su je lovili plivaricama za malu plavu ribu, i to s uporabom osvjetljenja, što im nije dopušteno. Nisu vodili računa ni o veličini ribe, glavom su platili i mali primjerci. I na sve to su joj tragično spustili cijenu. Zapravo su napravili neku sitnu zaradu sebi, ali ponajviše nakupcima koji joj kasnije dižu cijenu u nebesa”, kazao je Kolec, predsjednik Udruge profesionalnih ribara Mare Croatica iz Umaga.

Iako je ima mnogo i stvara veliku štetu ribarima i školjkarima, Kolec se ipak buni zbog ovog masovnog izlova komarče.

“Bunimo se jer sve ovo nije u redu, plivaričari nam oduzimaju posao, izazivaju veliko nezadovoljstvo. Ljudi moji, imat ćemo rat ako se ovako nastavi! Imat ćemo gladne ribare. Popuštaju pod pritiskom nakupaca koji tu ribu kupe za euro do dva, a prodaju za 15 do 20 i više? I nitko ne reagira, nitko od onih s vrha”, kaže on.

Njegove riječi potvrđuje i dr. Alen Soldo, prorektor sa Sveučilišta u Splitu govoreći kako se kod Plomina vjerojatno dogodio ciljani, namjerni lov nekih ribara na oradu s alatom kojim tu vrstu ne bi uopšte trebalo loviti. Najveći dobitnici u svemu su, kaže, kupci, a zbog nepostojanja pravila tržišne igre.

“Istina je, prema dostupnim podacima komarče ima u velikim količinama, i kada bi se mene pitalo, u ovom trenutku, upravo radi toga, ja ne bih nad njom uvodio lovostaj. Nasuprot situaciji s komarčom, lovostaj je, uz minimalnu veličinu lovljene ribe koja ne smije biti ispod dužine prve spolne zrelosti, osnovna mjera za racionalno gospodarenje živim resursima. Svakako bi se trebao ponovno uvesti za veliki broj komercijalnih vrsta, primjerice zubaca i šarga. Stojim i iza toga da je ukidanje lovostaja na neke komercijalne vrste jedna od najvećih pogreški Ministarstva poljoprivrede. A ujedno i jedan od razloga lošeg stanja brojnih vrsta u Jadranu”, smatra Soldo.