BIH

Što hitnije provesti EU direktive o sigurnosti hrane!

Zbog očuvanja života građana, ali i evropskih integracija

Mi. K.-A. Du.

14.11.2016

Oblast sigurnosti hrane, osim što se direktno odnosi na životna pitanja građana, jedan je izrazito važnih faktora u daljem procesu priključnja BiH Evropskoj uniji. 

Početna faza

U nedavno objavljenom izvještaju Evropske komisije o napretku BiH, istaknuto je da određeni napredak u oblasti sigurnosti grane, fitosanitarne te veterinarske politike jeste postignut, ali da je sve ovo još u početnoj fazi.

Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH, kaže za "Avaz" da se određene neučinkovitosti u narednom periodu moraju popraviti. 

- U tom kontekstu, novi zakoni o veterinarstvu i sigurnosti hrane te izmjene i dopune domaćih zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju tek treba da budu usvojeni. Zvanični sistem zemlje za kontrolu hrane i prehrane životinja treba da se u potpunosti uskladi sa pravnom stečevinom EU i provede – kaže Milović-Halilović.

jamila

Jamila Milović-Halilović

Razmjena informacija i koordinacija unutar lanca kontrole, ističe ona, zahtijeva daljnja poboljšanja kako bi bili učinkoviti i omogućili zemlji da zadovolji zahtjeve i standarde EU za izvoz ostalih proizvoda životinjskog porijekla na tržište EU.

- Provedba higijenskog paketa tek treba u potpunosti da se desi i uskladi u cijeloj zemlji. Institucionalni i administrativni kapaciteti, posebno oni inspekcijskih službi, zahtijevaju daljnju nadogradnju kako bi sistem kontrole uvoza i unutrašnje tržišne kontrole u potpunosti bio proveden u skladu s propisima EU. Subjektima koji posluju s hranom još je potrebno dodatno obrazovanje i obuka o specifičnim EU sigurnosnim i kvalitativnim zahtjevima. BiH je nastavila provoditi plan praćenja sigurnosti hrane – navodi glasnogovornica Delegacije EU u BiH.

Ona napominje da plan kriznog upravljanja i operativne hitne mjere u zemlji tek treba usvojiti te da su provedbeni propisi za jačanje sistema za procjenu rizika u zemlji i za usklađenje održavanja baze podataka o sigurnosti hrane već usvojeni.

- BiH i dalje u potpunosti učestvuje u sistemu Evropske komisije za brzu uzbunu za hranu i prehranu životinja, provodeći odgovarajuće preglede i šaljući izvještaje o rezultatima natrag Komisiji. U ukupno 7 obavijesti su primili kroz sistem i 3 su obavijesti dostavljene u sistem, uključujući i one koje se odnose na uvezene proizvode. Nije bilo rizika za zdravlje i sigurnost potrošača u tim slučajevima – kaže Milović-Halilović.

Također, podvlači da je nastavljeno ojačavanje kapaciteta laboratorija i povećan je broj akreditiranih laboratorijskih metoda za dijagnostiku, čime su se poboljšali službeni sistemi kontrole hrane i prehrane životinja. Međutim, centralna baza podataka za službeni sistem kontrole hrane i tek treba da postane u potpunosti operativna. Strategiju na državnom nivou za laboratorijsko ispitivanje uzoraka, kako je propisano od strane službenog sistema kontrole hrane i prehrane životinja, još treba razviti.

Uspostava sistema

Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić rekao je za Avaz.ba da je vrlo bitna uspostava sistema sigurnosti hrane, kako s aspekta zaštite potrošača u BiH, tako i s aspekta kreiranja ambijenta.

- Agencija za sigurnost hrane u proteklom periodu je dosta radila na preuzimanju zakonodavstva EU, takozvanog zakonodavstva iz poglavlja 12. Vijeće ministara u proteklih sedam-osam godina na prijedlog Agencije za sigurnost hrane donijelo više od 150 zakonskih akata, u kojima je impelentirano više od 300 direktiva i uredbi EU. Kompletno zakonodavstvo riješava kako horizontalni tako i vertikalni lanac, kako u organizacionom smislu tako i u samom tehničkom. Početak kompletne te procedure je postavila Parlamentarna skupština BiH još 2004. godine, koja je usvojila novi zakonodavni okvir,odnosno novi zakon o hrani koji je u tom momentu bio parcijalno usklađen s općim zakonom EU, to je ta takozvana uredba 178/02 iz 2002. godine – kazao je Hajrić.

dzemil-hajric22

Džemil Hajrić

Prema njegovim riječima preuzimanjem tog velikog broja propisa EU, stvorila se obaveza da se radi s nadležnim organima, kako s nivoa države tako entiteta, kantona i općina da bi se što adekvatnije to novo zakonodavstvo implementiralo.

- Jedan od najtežih dijelova je ta impelementacija novom zakonodavnog okvira u koji smo mi dosta ulagali u proteklom periodu. Tako smo uz podršku kako evropske komisije tako i drugim međunarodnih donatora imali mogućnost da organizujemo serije obuka za naše nadležne organe, prije svega mislim na inspekcijske nadležne organe, kako bi oni usvojili nove metodologije u cilju i svrsi što bolje implementacije te nove legistative. Također smo dosta radili i ulagali u unaprijeđenje naših laboratorija koje jesu taj servis ili prateći servis inspekcijskih službi – kazao je naš sagovornik.

Tvrdi da su u proteklom periodu snažno radili na pokretanju kompletnog sistema sigurnosti hrane te njegovog uspostavljanja na principima kako funkcioniše na nivou EU. 

- Upravo je to rezultiralo mnogobrojnim i pozitivnim pomacima u proteklom periodu. Postojanje zakonodavstva i adekvatna impelementacija je dovela do mogućnosti da neki proizvodi kao što je mlijeko, mliječne prerađevine, zatim naše voće i povrće mogu izvoziti na tržišta EU, a samim tim smo kvalifikovani za izvoz na neka alternativna tržišta – kazao je direktor Agencije za sigurnost hrane. 

Ističe da je vrlo važno istaći da naše laboratorije sada rade adekvatan način i da dobijemo rezultate koji su vjerodostojni i validni, a samo to nam garantuje da se novo zakonodavstvo na najbolji način impelementira.

Niz aktivnosti

Faruk Kaukčija, šef odjela za sigurnost hrane Ureda za veterinarstvo BiH, kaže za "Avaz" da je ova institucija zajedno sa ostalim nadležnim organima sprovela niz aktivnosti koje se odnose na preuzimanje propisa iz oblasti sigurnosti hrane i veterinarstva koje se nalaze u okviru pregovaračkog poglavlja EU acquisa broj 12. (sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštita zdravlja bilja). 

- Iako je riječ o jednom od pregovaračkih poglavlja sa najvećim broj stranica i dokumenta načinjen je značajan napredak po pitanju preuzetih propisa. Tako je u periodu od 2008 godine doneseno više od 80 propisa iz ove oblasti kao predmet usklađivanja uz izradu usporedenih tekstova usklađenosti u skladu s procedurama Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine. Cilj ovih propisa je prije svega stvaranje zakonodavnog okvira jeste uspostavljanje visokog nivoa zaštite zdravlja ljudi i životinja, ali isto tako i sa stanovišta izvoza proizvoda životinjskog porijekla – kaže Kaukčija.

Navedeni propisi se, naglašava on, uređuju kontrolne programe za zdravlje životinja, praćenje rezidua veterinarskih lijekova i kontaminanata, higijenskih zahtjeva za hranu životinjskog porijekla i hranu za životinje, organizacije i provođenja službenih kontrola i maksimalno dozvoljene nivoe određenih supstanci itd. Najveći dio propisa iz ovog pregovaračkog poglavlja EU acquisa je preuzet u zakonodavstva BiH,  a svi uključeni nadležni organi provodili su i provode veliki broj aktivnosti na njihovoj što uspešnijoj implementaciji. 

- Kao potvrda ovakvog rada su i odobrenje Evropske unije, odnosno nadležne Direkcije Evropske komisije za izvoz određenih proizvoda životinjskog porijekla iz Bosne i Hercegovine na tržiište Evropske unije, kao što su proizvodi ribarstva (od 2008 godine), meda (od 2012 godine) i proizvodi mlijeka (od 2015 godine). Trenutne aktivnosti uključuju rad na ispunjavanju uslova za izvoz mesa peradi, proizvoda mesa peradi i konzumnih jaja na ovo tržište. Također, težište u budućim procesima EU integracija iz ove oblasti jeste rad  prema preporukama Evropske komisije iz Izvještaja o napretku, a što se prije svega odnosi na izradu novih zakona o hrani i veterinarstvu kako bi se što bolje uredio sistem kontrole hrane – kaže Kaukčija.

Provođenje propisa

BiH je još davno uspostavila instituciju za prenos EU direktiva u oblasti sigurnosti hrane i veterinarstva i proces usklađivanja zakonodavstva je započeo kazao nam je dekan veterinarskog fakulteta Nihad Fejzić.

- Međutim, naš problem je definitivno spora, slaba i skupa implementacija postojećeg i novog zakonodavstva. U nekim segmentima kao što su službene kontrole, dobijanja statusa slobode države od važnih bolesti, upravljanje životinjskim otpadom, kontrola antimikrobne rezistencije i slično, mi smo na samom početku – tvrdi on.

Prema njegovim riječima tek treba da započnemo provođenje propisa koji postoje na državnom nivou.

nihad-fejzic

Nihad Fejzić

- Nažalost, nemamo startegiju za poljoprovredu i ruralni razvoj na državnom nivou, što će nas limitirati za povlačenje fondova za ovu oblast iz EU izvora i tu se hitno mora nešto uraditi - kazao je Fejzić.

Kao stručnjak iz ove oblasti smatra da je naredni period posebno važan, pogotovo što se BiH pruza prilika da prenošenjem i implementacijom EU zakonodavstva primjenimo i sada dozvoljeni princip adaptacije i fleksibilnosti.

-To u stvari znači da određene propise EU možemo prilagoditi našim uvjetima i na taj način zaštititi autohtone bh. proizvode. Bit će potrebno formirati široke zajedničke platforme u koje defintivno treba uključiti predstavnike proizvođaca, akademsku zajednicu i naučne instirucije. EU integracija će pokrenuti BiH sa sadašnje pozicije u kojoj niko nije zadovoljan i treba da se radujemo tome – ističe naš sagovornik.