BIH

Analiza stalnog dopisnika "Avaza" iz New Yorka: Pirova pobjeda budućeg predsjednika

Bitka za najmoćniju poziciju na svijetu

Erol Avdović

8.11.2016

Do samog izlaska Amerikanaca na birališta Donald Trump nije izgledao kao neko ko je potrošio svu svoju populističku municiju. Na drugoj strani, daleko umjereniji ton kampanje koju je vodila Hillary Clinton, sve do početka izbora rezultirao je u maloj, ali solidnoj anketnoj prednosti od nekoliko procenata, Bio je to i dokaz da politička mašina Clinton ima načina kako da zaustavi sve popularnijeg tajkuna iz New Yorka, koji u proteklih 15 mjeseci nije štedio nikoga. 

Uz pomoć prijatelja

Sada se zna i kako Hillary ne bi u tome potpuno samostalno uspjela da joj u pomoć nisu pritekli aktuelni predsjednik Barack Obama - još uvijek najpopularniji američki političar i prva dama Amerike - njegova supruga Michelle. 

Da ne govorimo o estradnim zvijezdama i poznatim sportistima koji su posljednjih dana uoči izbora izborne mitinge Hillary Clinton pretvorili u koncertne podijume i masovne spektakle za široku publiku. Da nije bilo i medija, koji su apsolutno bili za Clinton, prema nekim mjerenjima, čak 75 posto njih otvoreno je podržavalo Hillary - pitanje da li bi ona izašla i sa tom minimalnom prednošću na megdan nezajažljivom, ali politički neiskusnom Trumpu.

U međuvremenu, do pred sam izlazak na birališta, kandidati ništa nisu prepuštali slučaju. Kampanja se vodila do kasno u ponedjeljak iza ponoći, s posljednjim masovnim skupom u Sjevernoj Karolini, koju je ophodila Hillary Clinton. Trump je nešto oko ponoći u ponedjeljak navečer posjetio New Hampshire, a onda i Mičigen.

hilari-obama

Hillary Clinton i Barack Obama

Opasni kandidati

U isto vrijeme u Pensilvaniji, aktivisti su zakucali na vrata preko 14 miliona domaćinstava i obavili preko 8 miliona telefonskih poziva. Hillary je insistirala da pokaže koliko se u svemu – kad je politička, ekonomska i socijalna agenda u pitanju – razlikuje od svog oponenta. Uspjela je iscrtati Trumpov politički portret kao prepoznatljivu opasnost po američku republiku i demokratiju. 

Tako složene riječi na velikom mitingu u Filadelfiji, pred oko 20.000 prisutnih, na tamošnjem gradskom trgu - izgovorio je upravo predsjednik Obama.

Dobri poznavaoci ovdašnjih zbivanja vjeruju da će se, upravo zato, i Trumpova narodnjačka retorika nastaviti.

Oni koji ne vole Hillary – nastavit će o tome pričati, kroz narativ o njenoj navodnoj zloupotrebi državnog položaja, načinu kako su Clintonovi zgrnuli milione dolara preko svoje fondacije i veza sa Wall Streetom, kao i nekim superbogatim arapskim zemljama, koje su odriješile kesu da daruju bivšeg američkog predsjednika i njegovu suprugu. 

Eho tih optužbi može potrajati još mjesecima, ako ne i godinama, kako je to, uostalom - rezignirano upozorio bivši spiker Zastupničkog doma u američkom Kongresu, republikanac New Gingrich.

Dva dana uoči izbora Gingrich je govorio o te “dvije” interesno suprotstavljene Amerike – konzervativnoj i onoj liberalnoj. I o tome - kako će se saga oko krivičnog proganjanja kandidata – zbog toga možda nastaviti zadugo poslije 8. novembra.

“Tragično smo skliznuli u stanje, u kojem će, ako Hillary bude izabrana, krivična istraga biti beskrajna”, rekao je Gingrich.

Dodao je da bi se i Trump mogao suočiti sa sudskim progonom, kao neki njegovi - drugi republikanski prethodnici. Gingrich je upozorio da će u tom procesu biti mnogo gubitnika, te da Amerika u cjelosti od toga neće imati koristi.

“Mislim da smo u tome za nekoliko dugih, teških godina pred nama, možda čak i deceniju ili više”, rekao je Gingrich, sugerirajući da je, ipak Trump transparentniji, jer je iskreniji, bez obzira što mu se pripisuje čitava zbirka nedoličnog ponašanja.

No, na stranu čak i izjednačene brojke, Trump je posljednjeg dana ove iscrpljujuće kampanje ipak, izgledao potpuno grogi i kao politički robot koji ponavlja već izlizane slogane. Hillary je, za razliku od njega, izgledala svježe, uz vidljivi entuzijazam, iako joj se pripisuje (nepoznato oboljenje) slabo zdravstveno stanje; sve to se, naravno, može pripisati njenom bezmalo 40-godišnjem političkom iskustvu.

trump

Donald Trump

Latinosi, crnci i ostali

Hillary se i dalje mogla nadati sasvim solidnoj podršci - demokratama tradicionalno lojalnih izbornih skupina – podijeljeni po etničkoj liniji glasača; oni godinama imaju više povjerenja u demokrate, nego u republikance.

Iako je broj Afro-Amerikanaca, koji će – sudeći prema anketama – glasati za Hillary Clinton, manji nego onih, koji su 2008, i 2012. godine glasali za predsjednika Obamu – taj bi se manjak mogao nadoknaditi rekordnim brojem Latino-Amerikanaca spremnih da joj daju svoj glas.

Trump se, kao što je poznato, uveliko ogriješio o Meksikance, a prije toga i o druge imigrante, posebno o muslimane upućujući prijetnje - da će im trajno ili privremeno zabraniti useljavanje u SAD, posebno kad se radi o sirijskim izbjeglicama. Iako je to, naravno nemoguće, to je ipak prouzrokovalo opću anksioznost kod jednog dijela biračkog tijela, što Trumpu nije zaboravljeno.

“Kao musliman to moram uzeti ozbiljno u razmatranje, čak i poslije ovih izbora, jer Trump je dodatno alijenirao one s već davno uočenim predrasudama prema Americi”, rekao je za Avaz.ba Ahmed Fathi, Amerikanac egipatskog porijekla, glavni urednik “American TV News” kanala, koji priprema programe na nekoliko jezika u Ujedinjenim narodima u New Yorku.

ahmad-fathi-un-press

Fathi: Ove godine je doista drugačije

Fathi kaže da on ostaje “neupitno solidni glasač za demokrate”, predviđajući, naravno pobjedu Clinton u ključnim demokratskim – tzv. plavim državama, uključujući najveće države New York i Kaliforniju. Ali, ni on se ne usuđuje prognozirati rezultat predsjedničkih izbora. 

“Ove godine je doista drugačije”, kaže priznajući da je nervoza prisutna u mnogim “plavim” – demokratskim državama, poput Pensilvanije, Sjeverne Karoline, ključne Floride, pa čak i u državi Mičigen, gdje demokrati nisu izgubili predsjedničku utrku od 1988. godine naovamo.

Dok je velika muslimanska zajednica Mičigena, posebno ona u Detroitu – gotovo bila jedinstvena da dadne svoj glas za Hillary, predstavnici radničkih sindikata obećali su svoj glas Trumpu.

Da bi uopće pobijedio Trump je računao na manje obrazovane, vrlo brojne bijele glasače širom Amerike. Za Hillary su u međuvremenu glasali oni obrazovaniji i skoro 89 posto crnaca.

“Ipak, ne znam da li će to biti dovoljno za svih 270 minimalno potrebnih elektorskih glasova za pobjedu, jer američki predsjednički izbori su uvijek komlikovani, zbog činjenice da - pobjednik s prostom većinom odnosi sve elektorske glasove pojedinačno u 48 saveznih država, osim u Mejnu i Nebraski”, podsjeća Fathi.

Američki elektorski glasovi (electoral college) napravljeni su kao kompromis između popularnih glasova i broja kongresmena plus dva senatora u svakoj saveznoj državi. Tako, pojedine države – s obzirom na svoju veličinu nose više ili manje elektorskih glasova. Ukupno ih je 535 plus tri dodatna za savezni “district Columbia” (DC) koji se odnosi na američku prijestolnicu - Washington DC.

“Ukoliko se ne desi nešto nepredvidivo – neki nasilni neredi, negdje, Hillary Clinton može računati na veliku pobjedu”, rekao je za Avaz.ba George Baumgarten, dopisnik grupacije jevrejskih medija u Sjevernoj Americi.

Treba, naravno - osigurati dovoljno ‘država klackalica’ (swing states) na svojoj strani, kaže naš sugovornik.

Etničke zajednice

Dodao je i kako je skoro predvidivo da će jevrejska i islamska zajednica glasati za Hillary, dok bi za Trumpa, kada su ove etničke zajednice u pitanju - mogli glasati samo neki krupni kapitalisti među njima.

“Jevreji će glasati za Hillary, izuzev nekih ultranacionalnih ortodoksnih s desnog krila. I Latinosi će uveliko glasati za Hillary. A ako se oni pokažu u velikim brojevima, što čini se i rade – oni mogu biti najznačajniji dio te koalicije za Hillary”, rekao je Baumgarten.

baumgarten

Baumgarten: Islamska zajednica će glasati za Hillary

Dodao je da, ako tzv. države klackalice (swing states) kao što su Florida, Nevada i Ohajo budu glasale za Hillary – to može biti “glasačka eksplozija” u korist Clinton, poput onog superiornog rezultata koga je 1963.godine ostvario Lyndon Johnson.

Osim za novog predsjednika, kao i svake parne godine Amerika ove jeseni glasa za 435 zastupnika u Zastupničkom domu Kongresa, za njihov mandat od dvije godine. Glasa se i za reizbor ili nove kandidate, ukupno 30 posto od stalnih 100 senatora; dva je senatora iz svake od 50 saveznih država, a ove godine se glasa ukupno za 34. Novi saziv oba doma američkog Kongresa zakazan je za 3. januar 2017.

Kongresna utrka nije ništa manje važna, jer ukoliko republikanci održe većinu u Zastupničkom domu, što mnogi i predviđaju, čak i uz eventualnu prednost demokrata u Senatu, gdje se za svako mjesto vodi oštra politička borba – bit će to politička kontrautega za eventualni izbor Hillary Clinton za prvu ženu predsjednicu SAD.

Ako republikanci održe tu premoć u Kongresu, malo je vjerojatno da će Hillary moći realizirati sve ono što je obećala Amerikancima. Njena bi se historijska uloga mogla svesti na to što je prva žena u američkoj povijesti koja će biti na čelu najmoćnije države svijeta, ali ne puno više od toga. 

Zbog svega što je o njoj rečeno i što o njoj već znamo – mnogi joj čak predviđaju jedan mandat u Bijeloj kući, do 2020. godine.

erol-avdovic-4

Piše: Erol AVDOVIĆ