SARAJEVO

Staro Sarajevo: Kako je otkrivena dugo čuvana tajna kafane “Treskavica”

Grad na Miljacki prvi je imao ugostiteljske objekte

A. NALO

6.11.2016

Prve kafane u Sarajevu otvorene su davne 1534. godine, 120 godina prije nego u Londonu. Nakon toga su se počele pojavljivati i u drugim evropskim gradovima Parizu, Beču, Splitu... U gradu na Miljacki bilo ih je na svakom koraku, mahali... Neke od njih su zaboravljene i potpuno nestale, a neke su sačuvane u sjećanju Sarajlija ili na slikama koje su davno napravljene.

Posebna atmosfera

- Među onima koje se pamte je i jedna kafana u centru Baščaršije. Spontano je nastala u prošlom stoljeću. Tadašnje jugoslavenske vlasti odobrile su prostor za Planinarsko društvo “Treskavica”, koje je osnovano 1950. godine. Da bi imalo svoj mali dohodak i bilo samoodrživo, ovo društvo otvorilo je kafanu “Treskavica”. Imala je svoju avliju, a bila je napravljena od trošnog materijala, s drvetom i ciglom – kaže Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada. 

kafana-treskavica

Dispozicija kafane bila je na slovo L

Dispozicija kafane bila je na slovo L, a objekt je pokrivao jednovodni krov, okrenut baš prema avliji. Krasila ju je posebna atmosfera, posjetioci su joj bili planinari, ali i mnoge druge Sarajlije. Taj skromni enterijer s drvenim podovima i starim stolovima te sa specifičnom avlijom vraćao je posjetioce u 19. stoljeće. Enterijer je bila živa scenografija, spremna da, bez imalo uređivanja, primi i kamere.

Posebnost kafane “Treskavica” bila je u tome što se ovdje okretao i ražanj pa je to pečeno meso, kao bosanski specijalitet, bilo nadaleko poznato. Najbolje su to znale stare esnaflije i trgovci. Bit će zapamćeno i po popularnom Dedi, koji je ovo meso spremao na svoj poseban način, a njegova spretnost i kulinarske tajne davale su pečenju iz “Treskavice” drugačiji šmek. 

No, tadašnje Sarajlije nisu ni znale, kao ni historičari, da je ta kafana stajala na najskupljim temeljima u Bosni. Znalo se da u neposrednoj blizini postoje stare zidine Firduz-begovog hamama i da je kafana na njih naslonjena, ali se tajna krila u platou gdje je kafana podignuta. 

- Sasvim slučajno, prilikom rekonstrukcije ulice Prote Bakovića 2008. godine, pronađeni su ostaci Firduz-begovog hamama. Pri iskopavanju je ustanovljeno da je kompletan plato prizemlja hamama sačuvan i da se nalazi ispod prostora gdje je bila kafana “Treskavica”. Sačuvani su i hodnici ispod platoa, koji su na poseban način zagrijavali hamam i dijelove nekih dućana u njegovoj neposrednoj blizini – ističe Garibija. 

Prema njegovim riječima, Firduz-beg je u periodu od 1505. do 1512. godine bio bosanski valija. Tada je i nastao ovaj hamam, drugi po starini u našem gradu. Ovaj veliki vakif doveo je vodu do hamama čak iz sela Mrkovići iznad Sedrenika. Firduz-beg je, pored toga, uvakufio i medresu, po čemu se cijeli jedan kvart u Starom Gradu danas zove Medrese. 

Nacionalni spomenik  

Vodovod koji je podigao Firduz-beg, napajao je ovu medresu, zatim prostor Gornje Varoši, gdje je Stara pravoslavna crkva, te spomenuti hamam. Nažalost, zbog neodržavanja i propadanja, Firduz-begov hamam je porušen uoči Prvog svjetskog rata, a austrougarske vlasti su porušile dijelove tako da su nasipom sačuvali njegov plato.

Danas više nema čuvene kafane, ali su nam ostali temelji Firduz-begovog hamama, kao i nada u skoru obnovu ovog nacionalnog spomenika cijele BiH.