Bosna i Hercegovina zauzela je tek 50. mjesto na rang-listi država prema stepenu vladavine prava i time je nazadovala jednu poziciju u odnosu na prošlogodišnji rejting. Ovu listu sastavila je međunarodna nevladina organizacije „World Justice Project”, koja se od 2010. godine bavi unapređivanjem vladavine prava u svijetu. 

Ključni kriteriji

Indeks vladavine prava u nekoj državi rezultat je analize osam ključnih kriterija. Analiza kriterija za svaku državu radi se posebno s ekspertima iz tih država, kao i putem anketa na uzorku od 1.000 građana. Ove godine „World Justice Project” ocjenjivao je ukupno 113 država prema osam kriterija: ograničenje moći vlasti, eliminiranje korupcije, zaštita osnovnih prava, transparentnost vlasti, red i sigurnost, poštivanje zakona, krivično pravo i građansko pravo. 

Jedan od eksperata koji su iz BiH učestvovali u ovom istraživanju je i politički analitičar Adis Arapović, koji je za „Avaz” kazao da u rezultatima nema ništa kontradiktorno. 

 - Nije velika stvar pohvaliti se da ste 50. na listi, ako znamo da su, praktično, sve evropske države ispred nas. Ne možemo se porediti s banana-republikama Južne Amerike, niti s poluprotektoratima i neokolonijama u Africi i Dalekoj Aziji – smatra Arapović.  

Dodao je da pojave koje izlaze iz domena vladavine zakona, kao što je korupcija, u biti uništavaju državu.

Arapović: Ništa kontradiktorno

Najlošije rangirani

 - Ono što mi vidimo na ulici kao kršenje zakona jeste posljedica istog ponašanja u politici na najvišem nivou. I zbog toga je BiH među najlošije rangiranim državama Evrope i nalazi se u društvu s poludržavama i poluprotektoratima. Mi smo u društvu sa Surinamom, a šta mi znamo o toj državi osim da je bivša kolonija u kojoj nakon ere kolonijalizma nema ništa osim velike nepravde, velikog nereda i upravljanja društvenim bogatstvom od ljudi koji su izvan te države – naglasio je Arapović.  

Kao ekspert iz BiH u ovogodišnjem istraživanju učestvovao je i profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli Zijad Džafić. 

 - Ja sam pomogao ovom istraživanju iz svoje oblasti, a zaključak je da je i ključna prepreka za stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta upravo loša vladavina zakona u našoj državi – kazao je Džafić. 

Dodao je da se ne može razvijati ekonomija ako vlada loše stanje u pravnom okruženju.  

 - Klasični primjer preplitanja ekonomije i prava u BiH je afera „Tuš”. Vlasnik tog lanca nikad ne bi mogao uraditi ono što je uradio da nam je pravni sistem uredu, to se ne bi desilo u državama poput Njemačke – naglasio je Džafić.

Džafić: Loše stanje

Vrh i dno liste 

Top-tri države sa zavidnim nivoom vladavine zakona su Danska, Norveška i Finska.

Posljednja tri mjesta na ovogodišnjoj listi  zauzeli su Afganistan, Kambodža i Venecuela.