VIJESTI

Prijemom u sarajevskoj Vijećnici obilježen Nacionalni praznik Austrije

Događaju prisustvovao veliki broj zvanica

Fena

26.10.2016

Nacionalni praznik Austrije, 26. oktobar, obilježen je večeras u Sarajevu prijemom u gradskoj Vijećnici u organizaciji austrijske ambasade u Bosni i Hercegovini.

Replika eksponata

Veliki broj zvanica - predstavnici vlasti, političkog, kulturnog, vjerskog života, članovi diplomatskog kora i brojni drugi gosti iz dviju zemalja prisustvovali su ovom događaju.

Pozdravio ih je ambasador Republike Austrije u BiH Martin Pammer.

Za ovu priliku je iz Beča donesena vjerna replika historijskog eksponata, Kolica sa Glasinca starih gotovo 3.000 godina, pronađenih 1880. godine na južnoj Romaniji. Repliku je sadašnji direktor bečkog Prirodno-historijskog muzeja Christian Koberl uručio za Zemaljski muzej u Sarajevu direktoru Mirsadu Sijariću.

U muzičkom dijelu, notama klasične muzike zajedno su se predstavili vojni orkestri iz Austrije i BiH te orkestar Srednje muzičke škole u Sarajevu.

Ambasador Pammer je u obraćanju zvanicama rekao da se austrijski Nacionalni praznik obilježava na dan kada je 1955. godine usvojen Ustavni zakon o trajnoj neutralnosti, koji je postao dijelom novog austrijskog identiteta.

Nakon raspada Austrougarske monarhije 1918. godine, podsjetio je ambasador, građanskog rata, pripojenja i nakon završetka Drugog svjetskog rata, nastala je Austrija, danas poznata po demokratiji, vladavini prava, funkcionalnoj tržišnoj privredi, socijalnom partnerstvu i perspektivama za budućnost, država koja je i dalje za mnoge cilj za emigriranje.

Istorijski događaj

- Ovo je bilo moguće ostvariti jer su najrazličitije političke i društvene snage sarađivale, našle kompromise te aktivno i konstruktivno tražile zajedničku budućnost. Klijentelističko i prema grupi orijentirano ponašanje koje potiče konflikt, u interesu inkluzivnog patriotizma, obuzdano je i stavljeno u pozadinu. To je bio recept za uspjeh - kazao je između ostalog Pammer.

Rekao je i da Bosnu i Hercegovinu i Austriju povezuje mnogo više od opštepoznatog - istorijski događaji, nebrojeni šaroliki mostovi i veze među ljudima, gotovo susjedski gusta mreža kooperacija među institucijama i organima uprave, u oblasti privrede, sporta, umjetnosti i stvaralaštva, u čemu ima još mnogo prostora za upoznavanje.

Ambasador također podsjeća da su u 65 manifestacija Godine kulture BiH-Austrija, koje je u BiH organizirala austrijska ambasada, te u 22 manifestacije u Austriji, koje je realiziralo austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova, ponekad u suradnji s bh. ambasadom u Beču, obje zemlje kao nikada dotad predstavljene jedna drugoj muzičkim stvaralaštvom, umjetnošću.

Mnoge nove saradnje i umrežavanja su proizašli iz toga, cilj je predstaviti dvije zemlje i ono najbolje u njima radi izgradnje novih ljudskih, infrastrukturnih, humanitarnih, ali i privrednih te kulturnih mostova, kazao je austrijski ambasador.

Figure ptica

Direktor bečkog Prirodno-historijskog muzeja Christian Koberl, uručujući repliku Kola sa Glasinca direktoru Zemaljskog muzeja u Sarajevu Mirsadu Sijariću, naveo je da se radi o naročitom, rijetkom mitološko-kultnom predmetu s figurama ptica. Razlog što su ptice dio eksponata je što su se one snalazile svuda, na zemlji, u vodi i zraku, zbog čega im se pridavalo naročito dejstvo.

Kola sa Glasinca pronašao je na južnoj Romaniji 1880. godine jedan poručnik i kako tada u Bosni i Hercegovini još nije bilo muzeja, poslao ih u Beč carskom Dvorskom muzeju.

Kultna kolica, duga 22 cm, široka 13 cm i visoka 17 cm, izlivena su u pojedinačnim dijelovima od bronze pa potom sastavljena.

Imaju četvorougaoni okvir ukrašen malim figurama ptica, posudu i poklopac u obliku ptica. Osovine su od željeza.

 Kako stoji u inventarnoj knjizi odjela za praistoriju u bečkom muzeju, iz Bosne ih je "poslao I.Lexa, K.u. K, poručnik Genie-regimente br. 1 iz Goražda za K.u.K. Dvorski muzej, dvorskom savjetniku gospodinu Ferdinandu von Hochstetteru u martu 1880. godine".

Vjernu repliku za Zemaljski muzej u Sarajevu izradio je restaurator iz odjela za praistoriju u bečkom muzeju Walter Prenner tokom višesedmičnog rada.