Austrijska priča o uspjehu bila je moguća jer su najrazličitije snage naučile da saradađuju, jer su postignuti kompromisi i jer je zajednička budućnost stvarana aktivno i konstruktivno. Kazao je to u intervjuu za „Avaz“ Martin Pamer (Pammer), ambasador Austrije u BiH, u povodu obilježavanja 26. oktobra, Nacionalnog praznika Austrije.

Koji je značaj ovog datuma za Vašu zemlju?

- Austrijski Nacionalni praznik, 26. oktobar, jeste dan kada je 1955. godine usvojen Zakon o trajnoj neutralnosti. Poslije Državnog ugovora koji je zaključen 15. maja 1955. i koji je od 1945. okupiranoj Austriji opet donio punu slobodu, ovaj je praznik postao dijelom novog austrijskog identiteta. Poslije raspada monarhije 1918. godine, poslije onog za vrijeme između svjetskih ratova snažnog načina mišljenja u kategorijama političkih neprijateljstava, poslije građanskog rata, diktature i priključenja, nakon Drugog svjetskog rata nastala je današnja Austrija, prepoznatljiva po parlamentarnoj demokratiji, vladavini prava i pravnoj državi, funkcionalnoj socijalno orijentiranoj tržišnoj ekonomiji, socijalnom partnerstvu, kao i obilježjima sekularne dobrostojeće države, te jednakosti spolova i perspektivama za budućnost. 

Nakon informacije da Austrijska ambasada Nacionalni praznik obilježava na tri različita datuma i u tri grada BiH, uslijedile su brojne kritike.

- Prije svega želim da, i ovom prilikom, uputim na činjenicu da Austrijska ambasada u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu kao glavnom gradu, već tradicionalno, povodom austrijskog Nacionalnog praznika, priređuje veliki prijem s bogatim kulturnim programom, ove godine, prvi put, u sarajevskoj Vijećnici. U Mostaru i Banjoj Luci, koji, htio to neko prihvatiti ili ne, imaju svoju posebnu važnost u BiH, ove godine se, povodom Dana Austrije, a naročito u kontekstu tekuće Godine kulture, kojoj je moto da se „bolje upoznamo“, priređuju koncerti udruženih vojnih orkestara austrijske Savezne vojske i bosanskohercegovačkih Oružanih snaga. Reakcije u smislu kritike, ili napada, više su izraz stavova i strahova onih koji tako nastupaju. 

Kako gledate na to što u BiH nacionalne praznike slavi samo polovina države te nemogućnost postizanja kompromisa o obilježavanja značajnih datuma za BiH?

- Tužno i zabrinjavajuće, ali rješivo pitanje. Meni se čini važnim da praznici ne stvaraju konflikte, da ne isključuju i ne ograničavaju, nego da u smislu budućnosti djeluju ujedinjujuće, da se, dakle, izabere datum koji je prihvatljiv za veliku, prevladavajuću većinu ljudi u jednoj zemlji i da se, pri tome, uzme u obzir značenje za budućnost i, naravno, sociokulturna pozadina. 

Negativan imidž

Prije mjesec dana ogromne reakcije izazvao je potez vlasti RS da insistira na entitetskom prazniku koji je zabranio Ustavni sud BiH, nakon čega je raspisan i referendum. Kako Vi to komentirate?

- Referendum je bio ilegalan i suvišan događaj, koji je samo ojačao neke grupne osjećaje – populistički nacionalizam. U slučaju lokalnih izbora, prilikom kojih, međutim, gotovo pola biračkog tijela nije izašlo na izbore, a mnogi su i ovisni o onim vladajućima, čini se da je priča o referendumu imala željeni rezultat. Ali, ipak, referendum je koštao mnogo novca, a nije stvorio nijedno novo radno mjesto, a RS je u inozemstvu u cijelosti opet povezana s negativnim imidžom.