Razgovarao: Faruk VELE
Arapi ne vrše invaziju na Bosnu i Hercegovinu, kaže u intervjuu za "Dnevni avaz" katarski ambasador u našoj zemlji Rašid el-Kavari.
On tako reagira na sve češće komentare o masovnom prisustvu državljana arapskih zemalja koji ovdje dolaze turistički ili da posluju, odnosno kupuju nekretnine. Ocjene o arapskoj sveprisutnost u BiH smatra preuveličanim, a kad je riječ o kupovini nekretnina, ističe da Arapi više kupuju u Srbiji, Crnoj Gori ili Hrvatskoj nego u BiH.
Ambasador El-Kavari govori za naš list i o spremnost Katara da ulaže u BiH, o pomoći našoj zemlji, te iznosi svoje poglede na situaciju u BiH i na Bliskom istoku.
Fond prijateljstva
Prilikom posjete katarskog emira, šeika Tamima Bin Hamada al-Thanija našoj zemlji početkom ove godine najavljeno je zvanično formiranje Fonda prijateljstva BiH i Katara. Jeste li zadovoljni realizacijom navedene ideje, u kojoj je ona fazi i kada možemo očekivati prve projekte?
- U pravu ste, prilikom posjete Nj. V. šeika Tamima Bin Hamad Al-Thania, emira Države Katar, Allah ga sačuvao, BiH, razgovarano je sa delegacijom vaše zemlje između ostalog i o formiranju „Fonda prijateljstva“ za pomoć vašem mladom naraštaju bez obzira na naciju ili etničku pripadnost, polazeći od iskustva koje Katar ima sa sličnim fondovima u Tunisu i Japanu, koji su ostvarili izvanredne rezultate. Ovaj vid saradnje služi za pomoć mladima, kako bi dobili priliku da rade, da stvaraju svoju budućnost i da ostanu u ovoj državi.
Želim još reći da je jedna visoka delegacija iz Katara posjetila BiH prema uputama Nj.V. Emira Države Katar, i imala je sastanke sa zvaničnicima u bh. institucijama, radi iznalaženja najboljih metoda za aktiviranje rada pomenutog Fonda koji će pružiti pomoć malim i srednjim preduzećima. Trenutno nemam detalje o daljim koracima, ali sam siguran da će katarska i BH strana naći najbolji način za aktiviranje rada Fonda u najkraćem periodu.
Da, u BiH se posljednjih godina dosta govori o direktnim stranim investicijama, dok nam građani prigovaraju da su te investicije nevidljive. Kada će BiH osjetiti značaj stranih ulaganja pa i iz zemalja poput Katara i šta je, po Vama, potrebno da bi se to i dogodilo?
- Želim na početku naglasiti da BiH ima ogromne resurse koji su potrebni stranim investitorima u raznim oblastima, ali nažalost postojeći zakoni i birokratija, na što uvijek ukazujemo, sprječavaju ulazak velikih investicija kao što je to slučaj u državama okruženja.
Bez obzira na te administrativne i zakonodavne poteškoće, i na negativnu sliku koju neki mediji prave radi buđenja sumnje u te investicije, neke individualne investicije sa Bliskog istoka, naročito iz zemalja Zaljeva, ipak, ulaze u BiH. Možda rezultati tih investicija nisu trenutno vidljivi, ali mislim da u sektoru turizma već možemo vidjeti neke rezultate, posebno u Sarajevu i ostalim turističkim gradovima kao što su Mostar, Travnik, Bihać i drugi.
Što se tiče velikih investicija, smatram da su investitori počeli pridavati veliku pažnju BiH. Stoga sam siguran da će doći do tih velikih investicija, pogotovo nakon što je BiH počela provoditi ekonomsku agendu i reforme za integraciju s Europskom unijom (EU).
Vaša je zemlja nesebično pružala i pruža pomoć BiH. Koji su najnoviji projekti pomoći koji se uskoro mogu očekivati?
- Katar je uz BiH od njene samostalnosti, za vrijeme rata, tokom obnove i izgradnje, i za vrijeme zadnjih poplava koje su zadesile BiH prije više od dvije godine, a sva ta pomoć dolazi iz našeg uvjerenja da je narod vaše zemlje prijateljski narod koji želi da napreduje i da je potrebno da stanemo uz njega radi ostvarivanja njegovih ciljeva, i uvijek ćemo ga podržavati.
Što se tiče najnovijih projekata Katara u BiH, želim spomenuti da je Država Katar odobrila pomoć u izgradnji sportsko-edukacionog centra u Elči Ibrahim-pašinoj medresi u Travniku, a vrijednost te investicije prelazi milion eura.
Ilidža kao Kuvajt
U bh. javnosti ove godine dosta se govorilo o navodnoj invaziji Arapa u BiH. S tim u vezi tema je bila i kupovina zemljišta. Iako posjetioci i investitori iz Vaše zemlje nisu među najbrojnijima, budući da dolazite iz Zaljeva, možete li nam objasniti taj fenomen i reći šta, po Vama, ustvari Arapi žele u BiH. Da li naprosto stoje ocjene nekih o «tihoj invaziji» u našoj zemlji?
- Pratio sam sve što su objavili mediji o navodnoj „invaziji Arapa“ na BiH, i da trenutno ima više od 40 hiljada Arapa koji borave u Sarajevu, te da je Općina Ilidža postala Kuvajt, i tako dalje.
Želim reći da su ovi članci izuzetno preuveličani, jer znamo da Granična policija BiH ima evidenciju ulaska i izlaska stranih državljana, a njihovi podaci su sasvim suprotni od onih koje neki mediji objavljuju. Arapski turisti nisu na prvom ili vodećem mjestu ulaska i boravka u BiH, ali ono što autori tih članaka ne znaju ili ne primjećuju, ili namjerno prešućuju, jeste činjenica da arapski građani imaju specifične nošnje koje se odmah daju primijetiti, te da su njihove porodice mnogobrojne, sa dosta djece, a dodajem i da dugo ostaju u BiH, više od 10 dana, i zbog svega toga Bosanci i Hercegovci misle da su Arapi zaposjeli BiH.
Što se tiče investitora, ili onih koji kupuju nekretnine i grade kuće u BiH, želim reći da prirodne ljepote vaše zemlje, relativno jeftine usluge i troškovi života za strance, dobra narav, gostoprimstvo, ljubaznost i ljudskost BiH privlače neke Arape da kupuju nekretnine, kako bi mogli boraviti u njima za vrijeme godišnjih odmora, jer je to za njih jeftinija varijanta uzevši u obzir veliki broj članova njihovih porodica.
Također, želim istaći i podvući da ova tzv. „pojava“ nije aktuelna samo u BiH, jer prema mojim saznanjima broj Arapa koji posjeduju nekretnine u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori je mnogo veći nego u BiH. Stoga ne vidim nikakvo objašnjenje za ovu medijsku galamu protiv onih koji kupuju nekretnine u BiH. Sve je to oživilo malu ekonomiju u tim mjestima i povećalo broj turista i siguran sam da će u budućnosti dati prave plodove.
Veliki izazovi
Pred BiH se, nažalost, i dalje stavljaju razni izazovi. Nažalost, u zadnje vrijeme sve ih je više. Kako islamski svijet danas gleda na BiH i postoji li zabrinutost?
- Da, u zadnje vrijeme BiH je imala velike izazove, zbog izbora i zbog referenduma koji je provela Republika Srpska, ali ja mislim da stvari sada idu ka smirivanju i rješavanju problema koji se tiču građana ove zemlje. Želim istaći, također, da je u vrijeme velikih izazova BiH ostvarila veliki napredak ka integraciji u EU, jer je prihvaćen njen zahtjev za članstvo u EU, i ostvarila je napredak u provođenju reformske agende.
Specifičnosti BiH u strukturi stanovnika i političkom sistemu, čine je pogodnim mjestom za izazove, a islamski svijet kao dio međunarodne zajednice brine zbog povećanja napetosti u BiH, i pokušava kroz Vijeće za implementaciju mira (PIC) u kojem ga predstavlja Turska, da nađe najbolje rješenje za Bosnu i Hercegovinu.
Sukobi se rješavaju samo dijalogom
Kada biste bili u prilici što biste savjetovali vodećim bh. političarima obzirom na Vaše veliko diplomatsko iskustvo i činjenicu da ste se mnogo bavili i ekonomijom, uključujući i Južnu Ameriku.
- Sukobi i razilaženja rješavaju se samo dijalogom i dogovorom, zato želim reći da političari i funkcioneri BiH moraju prevazići lične sukobe i dogovoriti se radi rješavanja problema naroda, i da trebaju da omoguće omladini BiH da ima posla i da konačno povedu ovu divnu zemlju naprijed.
Prolijevanje muslimanske krvi
Ovdašnja publika prati dešavanja na Bliskom istoku. Kako danas gledate na Bliski istok i ima li naznaka stabilizacije tog dijela svijeta? Kao da se ne vidi izlaz za muslimanski svijet koji je u konstantnoj dekadenci? Da li se može očekivati veća uloga Vaše zemlje, kao iznimno bogate, u smislu uspostave mira u taj dio svijeta?
- Bliski istok prolazi teško razdoblje i velike izazove kao što je rat u Siriji, Iraku, borba protiv terorizma, uništenje ISIL-a, a uz sve to imamo i centralno pitanje Palestine, koja je pitanje svih muslimana svijeta. Palestinsko pitanje i mirovni proces na Bliskom istoku su u vrhu prioriteta države Katar, koja vrlo ozbiljno radi na iznalaženju konačnog rješenja, a to je osnivanje palestinske države sa njenim glavnim gradom Istočnim Jerusalimom i podržavanje međunarodne rezolucije i Arapske mirovne inicijative.
Što se tiče Sirije, i nastavka prolivanja krvi bratskog sirijskog naroda, to predstavlja još jednu duboku ranu islamskog svijeta, jer je sirijski režim prešao sve crvene linije ubijanjem stotina nevinih Sirijaca dnevno sa svim raspoloživim oružjem, napadajući bez milosti i sa bezvrijednim opravdanjima, što pogoršava patnje sirijskog naroda i vodi ga u izbjeglištvo i raseljenost.
A u vezi jemenskog pitanja, država Katar pokušava kroz „Koaliciju za potporu legalne vlasti u Jemenu“, koju predvodi bratska Kraljevina Saudijska Arabija, da vrati stabilnost ovoj njoj susjednoj zemlji, i poštivanje volje jemenskog naroda.
Također, Država Katar osuđuje sve pokušaje koje čine neke strane u cilju rušenja procesa mirnog dogovora, kojeg su zaraćene jemenske strane prihvatile. Jemensko pitanje može se riješiti dijalogom i nacionalnim jedinstvom na principima Zaljevske incijative, dijalogom nacionalnog spasa, te implementacijom međunarodnih rezolucija o tom pitanju, posebno rezolucije Savjeta bezbjednosti br. 2216.
Katar će izgraditi novi studentski dom u Sarajevu
- Također, smo u procesu odlučivanja o izgradnji doma za studente u Sarajevu, koji će služiti za smještaj studenata koji studiraju na Sarajevskom univerzitetu, a nisu u mogućnosti da plate troškove smještaja. Vrijednost ovog projekta bi bila oko pet miliona eura, a vijest o tome će uskoro biti zvanično objavljena, nakon što dobijemo konačno odobrenje.
