Iako je našu državu prošle godine zaobišao val izbjeglica iz Sirije i drugih zemalja, podaci Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH pokazuju da u našoj zemlji boravi 105 osoba s priznatim izbjegličkim statusom i 12 osoba sa statusom supsidijarne zaštite. Osobe koje su međunarodnu zaštitu potražile u BiH dolaze iz Moldavije, Alžira, Palestine, Saudijske Arabije, Kameruna, Sirije i Iraka, a ima ih i iz Srbije, Hrvatske i Makedonije. 

Kolektivni smještaj

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice osigurava osobama pod međunarodnom zaštitom pravo na smještaj u Izbjegličko-prihvatni centar „Salakovac“ Mostar, a jedna kategorija ove populacije je u privatnom smještaju. 

Izbjegličko-prihvatni centar "Salakovac": Trenutno borave 33 osobe

U Izbjegličko-prihvatnom centru "Salakovac" Mostar trenutno borave 33 osobe, dok su u privatnom smještaju na području grada Mostara još tri osobe pod međunarodnom zaštitom. Preostale 84 osobe borave u privatnom smještaju, najvećim dijelom na području Kantona Sarajevo (47 njih) i na području Prijedora i Modriče (njih 24).

Institucionalno-pravno problematika u vezi s osobama pod međunarodnom zaštitom u BiH podijeljena je tako da Ministarstvo sigurnosti BiH vodi brigu o statusnim pitanjima osoba koje zatraže zaštitu u BiH, kao i postupak po zahtjevu za azil i priznaje status, a Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice odgovorno je za osiguranje pristupa pravima koja pripadaju osobama pod međunarodnom zaštitom.

Izbjeglicom u našoj zemlji danas se shodno međunarodnim pravnim aktima smatra stranac koji se zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog političkog mišljenja nalazi van zemlje svog državljanstva. 

U našoj zemlji ima i osoba koje nemaju status izbjeglice, i oni se svrstavaju u grupu stranaca na supsidijarnoj zaštiti. To je stranac koji ne ispunjava uvjete statusa izbjeglice, ali u vezi s kojim postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da bi se suočio sa stvarnim rizikom da bude izložen smrtnoj kazni, odnosno pogubljenju, mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju u zemlji porijekla. 

Obrazovanje djece

Stranac na supsidijarnoj zaštiti međunarodnu zaštitu u BiH dobiva na period od godinu, s mogućnošću produženja. Ministarstvo sigurnosti njima kao identifikacioni dokument dodjeljuje izbjeglički ili karton supsidijarne zaštite. 

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u Izvještaju o zbrinjavanju osoba pod međunarodnom zaštitom za prošlu godinu kao problem ističe situaciju u Izbjegličko-prihvatnom centru “Salakovac" Mostar, gdje je, kažu, angažiran minimalan broj osoba, koji je u posljednjih nekoliko godina stalno reduciran i sada je na donjoj granici funkcionalnosti. 

Uprkos tome, Ministarstvo nastoji ispoštovati obaveze, a u prošloj godini ukupan budžet za finansiranje prava osoba kojima je priznata međunarodna zaštita u BiH iznosio je oko 308.850 KM. Ministarstvo je osiguralo i dodatnih 100.000 KM kroz poseban potprojekt s UNHCR-om koji se potpisuje za svaku budžetsku godinu.

Također, propisano je da se predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje osobama s međunarodnom zaštitom osigurava pod istim uvjetima kao i državljanima BiH. U skladu s Protokolom o saradnji s Bosanskohercegovačkom inicijativom žena, djeci predškolskog i školskog uzrasta osigurava se kupovina knjiga i školskog pribora, užine, prijevoza i dodatne dopunske nastave. 

Olakšani uvjeti za dobivanje državljanstva 

Prema izmijenjenom Zakonu o državljanstvu BiH, osobe sa statusom izbjeglice u našoj zemlji mogu steći državljanstvo BiH ako imaju neprekidan boravak na teritoriju BiH u trajanju od pet godina prije podnošenja zahtjeva (olakšana naturalizacija). 

Među ostalim uvjetima za stjecanje bh. državljanstva su da osoba mora imati 18 godina, da joj nije izrečena mjera sigurnosti protjerivanja stranaca iz zemlje ili zaštitna mjera udaljavanja stranaca s teritorija BiH od organa čiji je legalitet uspostavljen Ustavom i da je ova odluka još na snazi, da nije osuđivana na izdržavanje kazne za krivična djela s predomišljajem na duže od tri godine u periodu od osam godina od podnošenja zahtjeva, da se protiv nje ne vodi krivični postupak... 

Očekuje se da bi usvojeni Zakon o državljanstvu Federacije BiH potencijalno mogao osigurati put ka državljanstvu za korisnike Centra “Salakovac" Mostar kao i osobama pod međunarodnom zaštitom koje borave u ostalim općinama u FBiH.