Ambasador SAD u Srbiji Camerron Manter i bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, upozorili su da zapadni Balkan ne smije biti poprište velikih sila.
Ako je suditi po spekulacijama beogradskih medija, Srbija se našla na meti pritisaka i zahtjeva i Evropske unije i SAD i Rusije – prvih po pitanju normalizacije odnosa sa Prištinom, što treba “čitati” kao predaju srpske imovine na Kosovu i Metohiji kosovskim vlastima, a Rusija, navodno, dalju saradnju sa Srbijom uslovljava prije svega imunitetom za Ruse u centru za vanredne situacije u Nišu.
Ipak, da nije samo riječ o spekulacijama i da nečeg tu ipak ima, svjedoči i to što bivši hrvatski predsjednik vidi opasnost u mogućnosti da susjedne države postanu poprište obračuna velikih sila i drugih moćnih država, poput Turske, a Manter, sada predsjednik američkog East west instituta, smatra da je pogrešno gledati na Balkan kao na igralište na kojem se Istok i Zapad takmiče.
Bivši američki diplomata je zapravo na taj način odgovorio na pitanje da li smatra da ruski uticaj na Zapadnom Balkanu može da ugrozi euroatlantske integracije u regionu i kako vidi region između EU i NATO na jednoj strani i Rusije na drugoj.
Manter je u nedavnom intervjuu za Tanjug i portal European Western Balkans primjetio da Zapadna Evropa, SAD i Rusija zapravo imaju mnogo zajedničkih interesa na Balkanu, prije svega to što niko ne želi da vidi da migrantsko pitanje ili ekonomska kriza izmaknu kontroli.
– Rekao bih da Balkan može biti mjesto gdje bi Rusija i Zapad pronašli zajednički jezik. Za to bi trebalo da postoji više povjerenja na obje strane, ali vidjećemo – rekao je Manter.
On ističe da je vjerovao diplomatskim partnerima iz Rusije kada su govorili da su evropske integracije dobra stvar i nešto što podržavaju.
Upitan mogu li zemlje Zapadnog Balkana da iskoriste svoju geopolitičku situaciju, budući da su “kapija Evrope prema Bliskom Istoku”, i da budu most između Evrope i Bliskog Istoka, Manter kaže da se nada da će test pred kojim se Balkan nalazi – migrantska kriza, radikalni islam, ekonomski izazovi, pokazati da je odlučan da riješi probleme, da bude dio rješenja u budućosti i dokaže da je konflikt, riječ koja se često vezuje za Balkan, ostao u prošlosti.
Bivši predsjednik Hrvatske veoma slično gleda na procese u regionu.
Josipović ukazuje da niko, naravno ni Hrvatska, neće dobro proći ako susjedne države postanu poprište velikih sila i drugih moćnih država.
Na pitanje kako je doživio nedavne prijetnje ratom u susjednoj BiH, a povodom referenduma u Republici Srpskoj i postoji li stvarni potencijal da se problemi u BiH ponovno počnu da rješavaju oružjem, Josipović je za Slobodnu Dalmaciju rekao da stanje u BiH, ali i u cijelom regionu, smatra opasnim, a razvoj događaja teško predvidivim.
- Kao što mi više nemamo suvislu politiku prema susjedstvu, nema je ni EU, ni SAD. Najveća je opasnost da naše susjedstvo postane poprište obračuna velikih sila i drugih moćnih država, poput Turske. Ako se to dogodi, ni Hrvatska neće dobro proći – rekao je Josipović.
On ističe da bi lamentiranje o tome da ovdašnje države nemaju vojnog potencijala za rat okačio mačku o rep.
- Istorija nas uči da su ratovi mogući i bez ultramodernog oružja ili dobro organizovanih vojski. Emotivni i politički faktor je za otvaranje sukoba često važniji od kvalitete raspoloživog oružja. Osim toga, postoje i različiti intenziteti i modaliteti sukoba – rekao je Josipović.
A na pitanje da li se slaže sa procjenama sa bi i dijelu međunarodne zajednice odgovarao ratni sukob u BiH, Josipović kaže da se ne bi usudio da sa procjenama ide tako daleko, ali da je siguran u to da postoje snage koje bi svoje planove željele da ostvare i po cijenu sukoba različitih vrsta.
