Nepune četiri godine mandata Gorana Salihovića, suspendiranog glavnog tužioca BiH, obilježile su brojne afere kojima je reputacija Državnog tužilaštva srozana na najniži mogući nivo. Premda se posljednjih dana Salihoviću najviše spočitava pravovremeno nereagiranje u vezi s antiustavnim referendumom u entitetu RS, mnogo je duži spisak Salihovićevih grijeha.

Velika mrlja

Osim dovođenja u vezu s curenjem informacija o predmetima koji se vode u Državnom tužilaštvu, prvenstveno u slučajevima kupovine vile Milorada Dodika na Dedinju u Beogradu, kao i u predmetima "Bobar" i "Pavlović banka", ako aktuelna Salihovićeva suspenzija dobije očekivani epilog, zasigurno će se raspetljati i razmrsiti klupko afera u koje je uspio uplesti pravosudnu instituciju.

Tako je Salihović godinama opstruirao provođenje obaveza proizašlih iz reforme pravosuđa i Strukturalnog dijaloga. Pri tome je uspio zaratiti i s Misijom OSCE-a u našoj zemlji. Po objavljivanju rezultata analize koju je u ime OSCE-a obavila ugledna sutkinja Kraljevskog suda Engleske i Velsa i bivša tužiteljica Haškog tribunala Džoana Korner (Joanna), opravdanima i istinitima pokazale su se informacije da je Salihović odbijao zahtjev OSCE-a kako bi pokušao spriječiti da na vidjelo izađe istina o njegovom neradu, javašluku i ignoriranju određenih istraga u kojima su navodno tretirani njegovi politički prijatelji.

Kao velika mrlja u Salihovićevoj profesionalnoj biografiji ostat će optužbe na račun  Tužilaštva BiH u „kupovini“ lažnih svjedoka u Podrinju koji su trebali lažno optužiti komandanta odbrane Srebrenice Nasera Orića i svjedočiti protiv njega. Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja „Majke Srebrenice“, svojevremeno je medijima otkrila šta je kazala na sastanku preživjelih žrtava genocida sa Salihovićem.

- Bili smo na sastanku sa Salihovićem. I rekla sam mu da, imajući na umu kako i šta radi, rizikuje da bude bh. Aleksandar Ranković – kazala je tada Mehmedović.

Turković i Cibra: Pod Salihovićevom zaštitom

Salihović će ostati upamćen po sumnjivom dijeljenju statusa zaštićenih svjedoka i imuniteta ljudima kriminalne prošlosti poput Šejle Turković, supruge mafijaškog vođe Zijada Turkovića osuđenog na 40 godina zatvora, te Armina Cibre. U svom mandatu Salihović je pokušao imunitet dati i ishoditi slobodu i osuđenom kriminalcu Anđelku Veljančiću, za kojeg je uz Salihovićev prešutni pristanak tražen „hitan“ uvjetni otpust.

Zaštita kriminalaca

Salihovićev pokušaj oslobađanja Veljančića dovodi se u vezu s interesima njima dvojici zajedničkih bliskih ljudi koji su inscenirali da je Veljančiću u zatvoru bio ugrožen i život, što je kasnije dokazano kao netačno. Zauzvrat, Veljančić je trebao svjedočiti protiv određenih optuženika u predmetu „Lutka“.

Suspendirani glavni tužilac može se „pohvaliti“ da je jedini tužilac po čijem je nalogu  Tužilaštvo BiH ispitivalo i istraživalo poslanike i delegate u Parlamentu BiH. Skandaloznu naredbu o istrazi u najvišem zakonodavnom tijelu BiH Salihović je izdao čak u dva slučaja.

Valjenčić: Okorjeli kriminalac

Prvo je propitivao saznanja o tome kako su parlamentarci glasali o rezoluciji o Sutorini, a potom je naredio niz istražnih radnji o načinu glasanja delegata i poslanika o tačkama koje su se odnosile na radnopravni status članova Parlamenta BiH.

Zanimljivo je da u Salihovićevom mandatu nijedan krupniji predmet u vezi s izbornim manipulacijama i prevarama nije dobio sudski epilog. Nikada nije objavljeno je li istražena veza Milorada Dodika, predsjednika RS, s vlasnikom banjalučke firme „Atlantic bb“, koja godinama dobiva posao štampanja glasačkih listića za izbore u BiH, na šta su mnogi ranije ukazivali.

200.000 KM za terence

Kada je u pitanju trošenje javnog novca, Salihović je dokazao da uvijek može više. Tako je u avgustu, kako saznaje „Avaz“, odlučio potrošiti još 179.444 KM, za kupovinu novih automobila. Uvidom u dokumentaciju Agencije za javne nabavke, putem koje se kupuju vozila, nije precizno navedeno o kojem je broju automobila riječ, ali s obzirom na to da je u jednoj od rubrika navedeno „terenska vozila“, pretpostavlja se da su ih dva. Ako se ima u vidu da u ovu cijenu nije uračunat PDV, jasno je da će Tužilaštvo dati za ove potrebe oko 200.000 KM.

Potrošio pare iz IPA fondova

Salihović će ostati upamćen i po bahatom ponašanju i megalomanskim prohtjevima zbog kojih je svojevremeno doveo u pitanje i finansiranje procesuiranja predmeta ratnih zločina iz IPA fondova, kada je zbog neusvojenog „Strateškog okvira reforme pravosuđa za cijelu zemlju" bila obustavljena isplata sredstava iz tih izvora. Time je Salihović direktno ugrozio isplate plaća za pet tužilaca i 17 uposlenika stručnog osoblja koji su radili na predmetima ratnih zločina, a finansirali se iz IPA fondova.

Otkriveno je, također, da je sada već suspendirani glavni tužilac sredstva od IPA fondova namijenjena predmetima ratnih zločina trošio nenamjenski. Od njih je, naime, kupio automobil Volkswagen Touareg vrijedan 116.00 KM.

Konstantni pritisak na medije

U vrijeme Salihovićevog mandata na čelu Tužilaštva BiH, u ovoj instituciji konstantno je na snazi bila medijska cenzura. Poznato je, naime, da je Salihović zabranio uposlenicima Tužilaštva BiH pristup pojedinim internetskim portalima. Tako će ostati zapisano da je po njegovom naređenju Tužilaštvo BiH svojevremeno jednu od naslovnica „Dnevnog avaza“ na kojoj je dominirala crna boja ocijenilo kao „zabrinjavajuću i ugrožavanje sigurnosti“!?

Salihović i slučaj "Radončić": Ugledni pravni eksperti upozorili na urušavanje pravosudnog sistema

Mada se direktno ne spominje u odluci o suspenziji Salihovića, nema sumnje da je slučaj hapšenja Fahrudina Radončića bacio svjetlo bh. i regionalne javnosti na ogromne propuste u metodama koje je provodio donedavni glavni tužilac BiH. Slučaj "Radončić"  tada će se razotkriti kao iznimno politički motiviran, a to u narednom periodu treba dokazati i proces pred Sudom BiH.

Na politizaciju rada Tužilaštva BiH i postupke samog Salihovića upozorili su najugledniji ljudi pravne struke u našoj zemlji. Između ostalih, ugledni advokat Josip Muselimović u izjavi za "Avaz" 28. januara 2016. je kazao da "politika i stranaštvo dirigiraju bh. pravosudnim institucijama".

Muselimović u "Avazu" 28. januara 2016. godine

- Netko bi morao snositi vrlo ozbiljne posljedice zbog ovakvog ponašanja, jer je neprimjereno ljude lišavati slobode s kapuljačama i dugim cijevima - naglasio je Muselimović tada i dodao:

- Ako se tužiocu koji na raspolaganju ima kompletne državne resurse dogode propusti, da se pokrenu određeni procesi poslije kojih ne bude ništa, onda je to zaista zastrašujuća stvar o kojoj treba ozbiljno razgovarati i stvari pokušati dovesti na svoje mjesto. Zapravo, to je znak da se urušava pravosudni sistem BiH.

Čavka: Sve me to ne zanima

Nakon što je VSTV suspendirao glavnog tužioca Gorana Salihovića, za komentar o novim okolnostima u ovoj pravosudnoj instituciji zamolili smo dugogodišnjeg tužioca Olega Čavku.

- Možete slobodno napisati da me to sve ne zanima – kazao je Čavka.

Tužilac Čavka i sam se nedavno našao u središtu istrage zbog navodne krađe dokaznog materijala, te je u pismu koje je adresirao na VSTV i OHR upravo Salihovića optužio za brojne neregularnosti u Tužilaštvu BiH.