BIH

Legalizacija u medicinske svrhe: Hrvati i Slovenci marihuanu kupuju u apotekama, a Bosanci i Hercegovci kod dilera

Kad je bol nepodnošljiva, oboljeli od raka ulje kanabisa dijele do posljednje kapi

A. NUHANOVIĆ

1.10.2016

Upotreba kanabisa u medicinske svrhe uzima maha u većem dijelu svijeta. Iako je priča o liječenju kanabisom puna kontroverzi, vrlo je aktuelna, ima svoje pobornike i protivnike, one koji se zdušno zalažu za legalizaciju i one koji joj se oštro protive. 

Tako je u razvijenom svijetu, ali i u našem susjedstvu. U Sloveniji se kanabis izdaje na ljekarski recept, u Hrvatskoj je od prošle godine dostupan oboljelima od multiple skleroze, karcinoma, epilepsije i AIDS-a, a u Srbiji je u toku zakonska procedura koja će omogućiti liječenje kanabisom. 

Kako je u BiH? Pacijenti u našoj zemlji koji žele isprobati i takav, alternativni vid liječenja i djelovanje ovog lijeka legalno, morat će, kako stvari stoje, pričekati još neko vrijeme. 

Stoga oni koji su osuđeni boriti se s teškim malignim oboljenjima, ali i multiplom sklerozom, a kojih u BiH ima nekoliko hiljada, svakodnevno riskiraju da ih policija privede jer na crnom tržištu kupuju ulje kanabisa koje im, kako tvrde, olakšava bolove. 

Liberalnom stavu korištenja marihuane u medicinske svrhe zemalja u susjedstvu pridružile su se Kanada, Češka, Italija, Poljska, Njemačka, Finska, Rumunija, Holandija, Australija, Meksiko, Urugvaj i Izrael, dok se u Evropskoj uniji (EU) prodaje u obliku oralnog spreja, tableta i kapi. 
Američke savezne države Kolorado i Vašington nedavno su ukinule federalni zakon koji zabranjuje upotrebu kanabisa u rekreacijske svrhe, dok bi i Njujork uskoro trebao postati 21. savezna država u SAD s liberalnim zakonima o travi.

Ilegalan pristup

Lista bolesti kod kojih kanabis pomaže, prema nekim istraživanjima, je ogromna - od karcinoma do glaukoma. No, u našoj zemlji borba za legalizaciju marihuane u medicinske svrhe, sudeći prema izjavama naših sagovornika, tek dobiva zamah. 

Prva inicijativa došla je prije godinu od Udruženja građana oboljelih od multiple skleroze, a predsjednik ogranka ovog udruženja iz istočne Hercegovine Branimir Tamindžija nije krio oduševljenje što se cijeli proces legalizacije ulja kanabisa bliži kraju. 

On smatra da bi legalizacija marihuane i ulja uveliko olakšala život mnogim bolesnicima u BiH, posebno oboljelima od multiple skleroze. Sa žaljenjem kaže da mnogi u našoj zemlji nisu educirani kako marihuana može pomoći oboljelima, dok je, kako navodi, svijest kod ljudi u susjednim zemljama dosta drugačija. 

- Mi nemamo dilemu da je marihuana droga, ali nemamo dilemu ni da je marihuana lijek. Svi oni koji imaju tešku bolest sigurno ne oklijevaju da pomognu sebi i da lakše podnose bolove. Stoga su naši oboljeli ulje od kanabisa kupovali na crnom tržištu, iako nisu bili sigurni u ono šta kupuju. Spomenuti lijek prodaje se pod tim imenom i oni ga nabavljaju, a 10 miligrama ulja plaćaju 3.000 eura. 

Mnogi su čak išli u Sloveniju da ga nabave, jer im pomaže kod grčenja mišića, nesanice i glavobolje, a mnogi ga koriste i za depresiju, jer često padaju u takva stanja. Većina tih ljudi živi od tuđe njege. Oni su umjetnici u preživljavanju – ističe Tamindžija.

Azra Ikalović, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka dojke “Iskra”, bori se 19 godina protiv ove opake bolesti. Nikada nije digla ruke od zvanične, ali ni od alternativne medicine. Iako je svjesna da je riječ o nelegalnom djelu, nabavlja i već tri godine svakodnevno koristi ulje kanabisa. Kada bolest uzme maha, kako kaže, bolestan se i za slamku hvata. 

ikalovic

Ikalović: Tri godine koristi ovaj lijek

- Kada imate bolove kao što ih ja imam, a trenutno se borim s metastazom na kostima i jetri, onda koristite sve što vam pomaže, ma kako da se to zove. Dugi niz godina idem na hemoterapije, a nekoliko kapi ovog ulja pomaže mi da ne povraćam, što je najgora popratna pojava kod hemoterapije – navodi Ikalović. 

Dodaje da je ovo udruženje pokrenulo inicijativu kako bi se marihuana legalizirala u medicinske svrhe na nivou BiH. Ona tvrdi da bi se time spriječila kriminalizacija tog lijeka.

- Nadam se da će 4. februara 2017. godine, godinu otkako smo pokrenuli inicijativu, ovo pitanje u parlamentima i nadležnim ministarstvima biti privedeno kraju – kaže Ikalović.

Ona marihuanu vidi kao biljku spasa, a poziva se na lična iskustva, kao i na iskustva u zemljama u kojima se marihuana koristi u liječenju. Bolove, otežan hod, i nesanicu pokušala je riješi svim registriranim lijekovima. Sada tvrdi da joj je bolje od ulja kanabisa koje koristi svaku večer, po nekoliko kapi. 

Naime, ovo ulje se kupuje u špricama od pet mililitara, a doza traje mjesec. Svaki špric košta 300 eura. Za multiplu sklerozu, karcinom i ostale teške bolesti predviđena doza za liječenje je 60 mililitara, što znači da će na crnom tržištu Ikalović ostaviti 3.600 eura. Njeni najbliži i prijatelji odriču se svega da bi se ona liječila na ovaj način. Štaviše, oni joj pomažu i u nabavci. 

Ikalović u svom životu nikada nije probala marihuanu, a sada istiskuje iz šprice „zrna“ gustog ulja indijske konoplje. Olakšanje je osjetila, kaže, nakon prvog korištenja. 

- Ja sam bezbroj puta operirana na obje dojke, sada se sve to iskompliciralo, ali, zahvaljujući ovim alternativnim načinima liječenja, borim se. Sada nemam jake bolove, što mi je najvažnije. Mučnine su mi olakšane, bolovi su podnošljivi. S tim uljem jedino mogu živjeti. Zato koristim sve “kanale” da do ovog lijeka dođem. U tome mi pomažu svi prijatelji, jer njima je svejedno kako se lijek zove, bitno im je da budem dobro – ističe Ikalović. 

Linija života 

Dodaje da onkološki pacijenti, koji svaki dan hodaju po “tankoj liniji života”, toliko saosjećaju jedni s drugima da ulje kanabisa dijele do posljednje kapi. 

- Prije nekoliko dana nazvao me jedan mladić čiji je otac imao velike bolove. Dala sam mu svoje kapi da proba, da vidi hoće li mu pomoći. Kada nekome treba, mi ne gledamo ni to što je to skupo, jer nikada se ne zna kada ćemo doći u situaciju da će nam ta jedna kap značiti da lakše preguramo neizdrživu bol. Nauštrb sebe dijelimo lijek, jer svi smo mi jedno. Bolest nas je spojila i znamo šta znači kada nešto boli – priča otvoreno Ikalović. 

Koliko je ovo pitanje važno ili to nije za sve oboljele od karcinoma, ispričao nam je prof. dr. Semir Bešlija, poznati sarajevski onkolog. Bešlija smatra da ulje kanabisa pomaže u smanjenju bolova, no navodi da kroz studije nije dokazano da se može primijeniti kao lijek protiv raka.

beslija

Prof. Bešlija: Benefiti u izlječenju

- Ulje kanabisa ne pomaže u poboljšanju liječenja pacijenata s malignim bolestima i to nikako. Više od 12 kliničkih istraživanja je provedeno i nijedno nije dokazalo da postoji benefiti u izlječenju, nego samo u smanjenju bola, reakcija poslije hemoterapija, ali taj ključni benefit radi kojeg ga naši ljudi, nažalost, kupuju i idu u Holandiju ili bilo gdje ne postoji – kaže prof. Bešlija. 

Pošto su bolesni ljudi često vođeni logikom da nemaju šta izgubiti, pitali smo prof. Bešliju postoje li štetna djelovanja kanabisa ako se koristi u medicinske svrhe. 

- Mogu reći samo da, kada je riječ o smanjenju bolova, ulje kanabisa pomaže koliko i lijekovi koje koriste ovi pacijenti koje im prepišemo. Ljudi se hvataju za svaku slamku, ali ovo nije put do njihovog izlječenja – navodi prof. Bešlija dodajući da je veliko pitanje šta ti ljudi kao tzv. lijek zaista kupuju. 

Legalizacija upotrebe marihuane pitanje je koje smo postavili i uglednom psihologu iz Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla dr. Avdi Šakušiću, jednom od vodećih bh. stručnjaka za liječenje ovisnosti od alkohola.

- Ulje marihuane koristi se već duže vremena. Evo, u Sloveniji se može dobiti na recept, na preporuku porodičnog ljekara. Ukoliko pacijentima u terminalnim stadijima karcinoma i nekih drugih oboljenja to pomaže, onda im treba dati mogućnost da koriste nešto što im pomaže – kaže Šakušić.

Ističe da medicinski to, ipak, treba objasniti i reći pacijentima kako pomaže i šta se dešava u njihovom organizmu. 

- Taj preparat koriste ljudi koji su u terminalnim stadijima bolesti, tako da ta supstanca njima prekida bol. Dakle, postoji opravdanje za primjenu toga. Važno je da struka to legalizira i objasni zašto je korisno, kako se koristi, da se objasne nuspojave ako postoje, a ne da ovako ljudi uzimaju na svoju ruku. Zagovornik sam toga da takvim pacijentima koji boluju od teških bolesti treba omogućiti svaki vid pomoći i da se od dva zla uzima manje zlo – navodi Šakušić. 

Pacijentima bi, kaže, preporučio korištenje ovog ulja, s obzirom na, kako kaže, iskustva njegovih kolega iz Slovenije. Šakušić ističe da bi BiH trebala krenuti stopama susjednih i zemalja EU koje svojim građanima legalizirajući marihuanu ne uskraćuju nijedan vid liječenja, pa ni ovaj. 

- Dosta je više da BiH 50 godina zaostaje iza zemalja EU ili 20 godina iza zemalja regije. Svima nama je poznato da se mnoge supstance ovisnosti primjenjuju u medicini, našle su svoju primjenu zbog svog pozitivnog djelovanja. Ne vidim zašto je ovo problem – ističe Šakušić. 

Rezultati istraživanja 

Novo istraživanje koje su proveli njemački hemičari i toksikolozi Dirk V. Lahenmajer (Lachenmajer) i Jirgen Rem (Jurgen) poredilo je utjecaj koje cigarete, alkohol, kanabis i različite psihoaktivne supstance imaju na naš organizam. Koristili su novu metodu procjene rizika nazvanu “margina izloženosti” (MOE).

Prema njihovoj analizi, najniži MOE imao je upravo alkohol, iza kojeg slijede heroin, kokain i nikotin. Marihuana, odnosno njen aktivni sastojak THC, nalazi se na uvjerljivom posljednjem mjestu. 

Prema provedenim procjenama rizika, THC je čak 114 puta manje opasan od alkohola. Ovo novo istraživanje još jednom je skrenulo pažnju na manjak bilo kakvih naučnih kriterija u donošenju zakona o suzbijanju opojnih droga.

Je li marihuana lijek ili otrov, pitali su se prije nekoliko godina demokrati u američkom Kongresu i na kraju su odlučili poslušati Kineze i njihov hiljadama godina star zaključak o kanabisu: “Lijek u umjerenim količinama, a otrov kada se pretjera”. Kao i sve ostalo u životu. 

Povijesna priča 

Prvi put je nekom pacijentu medicinska marihuana odobrena 1973. godine, nakon što je 1961. zabranjena međunarodnom konvencijom. To je bilo u SAD, gdje je sud pacijentu oboljelom od glaukoma odobrio korištenje marihuane, a Agencija za hranu i lijekove (FDA), koja zapravo kontrolira droge, trebala mu je isporučivati marihuanu kao lijek.