Ispunjavamo kriterije EU

Istražujemo: Sve bolja saradnja BiH i Hrvatske na graničnim prijelazima

Objavljeno: 23. 09. 2016 - 16:16 EU - BiH A A A Times Arial
Istražujemo: Sve bolja saradnja BiH i Hrvatske na graničnim prijelazima

Intezivna saradnja BiH i Hrvatske na postizanju evropskih standarda na graničnim prijelazima predstavlja jedan do ključnih kriterija za evropske integracije naše države, ali i regionalne agende za povezivanje. Kako su nam rekli u Delegaciji EU u BiH, u posljednjih nekoliko godina evidentni su pozitivni pomaci zemalja u regionu u oblasti sigurnosnih standarda na graničnim prijelazima. Oni uključuju učinkovit zajednički rad službi graničnih policija na identifikaciji i analiziranju rizika za region, razmjeni podataka, operacijskoj saradnji i Schengen integraciji.

Podsjećaju da su BiH i Hrvatska potpisale tri sporazuma o upravljanju granicama u junu 2013., “čime je olakšano svakodnevno upravljanje na granicama između Hrvatske i BiH, a što je dodatno važno jer se ujedno radi o trenutnoj granici između EU i BiH.

- Nedavno je EU investirala oko pet miliona eura za izgradnju graničnog prijelaza Bijača, koji je zajedno sa Gradiškom jedna od dvije granične inspekcijske postaje koje su dogovorene na granici BiH i Hrvatske, a potrebne su za veterinarske kontrole stoke i poljoprivrednih proizvoda životinjskog porijekla – kazali su nam u Delegaciji EU u BiH.

Glasnogovornice Delegacije EU u BiH Jamila Milović-Halilović ističe da EU pridaje veliku važnost i ispunjavanju standarda kontrole na granici ohrabrivanjem provedbe Politike integrisanog upravljanja granicama u BiH.

jamila

Jamila Milović-Halilović

- U vezi sa graničnim prijelazima između BiH i Hrvatske, a uključujući proces kontrole graničnih prijelaza, schengenski acquis precizno definiše pravila, uslove i standarde koje treba ispoštovati. Bh. i hrvatske vlasti zajedno su uložile mnogo truda da dodatno poboljšaju svoju politiku integrisanog upravljanja granicama kako bi zajedno ispunile uslove i standarde EU – kaže Milović-Halilović.

Ističe da deset prioritetnih projekata iz Agende za povezivanje (Connectivity Agenda), koji su prošle godine odobreni na Bečkom samitu o Zapadnom Balkanu uključuju sufinansiranje Evropske unije u iznosu od 28,8 miliona eura za Bosnu i Hercegovinu.

- Ova sredstva će pomoći izgradnju dva mosta kao i savremenih i efikasnih postrojenja na graničnim prijelazima Svilaj i Gradiška na granici sa Hrvatskom. Ulaganje će olakšati trgovinu, regionalnu integraciju i održiv rast, te se ujedno pozitivno odraziti na širu bh. ekonomiju. U kontekstu Povezivanja, EU također pridaje posebnu važnost napretku u provedbi relevantnih "soft" mjera, od kojih najrelevantnija za BiH podrazumijeva zaključivanje pregovora sa Hrvatskom u vezi sa graničnim prijelazima na željezničkoj pruzi na Koridoru Vc – naglasila je Milović-Halilović.

Saradnja Granične policije BiH i Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske realizira se na osnovu brojnih potpisanih sporazuma i protokola između nadležnih institucija BiH i RH.

- Ono što je još važnije, saradnja je bazirana na osnovu uzajamne podrške, povjerenja i uvažavanja. Kontinuirani napredak saradnje s policijskim tijelima susjednih zemalja jedna je od referentnih tačaka u monitoringu provođenja aktivnosti proizašlih iz Odluke  o liberalizaciji viznog režima koji svake godine u BiH vrše ekperti Evropske komisije. Pripadnici GPBiH i MUP-a RH održavaju redovne sastanke na centralnom i regionalnom nivou, kao i na samim graničnim prijelazima. Učestvuju u zajedničkim obukama. Organizirane su mješovite patrole koje su se pokazale kao veoma učinkovito sredstvo u borbi protiv prekograničnog kriminala – kazala nam je glasnogovornica Granične policije BiH Sanela Dujković.

sanela

Sanela Dujković

Prethodnih godina, kako ističe, realiziran je niz zajedničkih operativnih akcija. Uspješno je realiziran Projekt zaprečavanja lokacija pogodnih za ilegalni prelazak kopnene granice motornim vozilima između BiH i R. Hrvatske, koji je finansirala Evropska komisija.

- Lokacije pogodne za prelazak van graničnog prijelaza zapriječene su betonskim rampama i blokovima, iskopavanjem jaraka i postavljanjem rampi. Lokacije se redovno obilaze. Pripadnici GPBIH i MUP-a RH rade u Zajedničkom kontakt centru Bijača/ Nova Sela. Centar je uspostavljen u cilju analiziranja i razmjene informacija bitnih za usklađenu i učinkovitu prekograničnu policijsku saradnju u provođenju nadzora državne granice, sprječavanja ilegalnih migracija, suzbijanja prekograničnog kriminala, osiguranja javnog reda, pomoći pri provođenju sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade RH o predaji i prihvatu osoba čiji je ulazak ili boravak nezakonit, kao i drugih područja saradnje. Također, osnovane su mješovite komisije u cilju pune implementacije Sporazuma o pograničnom prometu, Ugovora o graničnim prijelazima i Sporazuma o saradnji u nadzoru državne granice između BiH i RH – naglašava Dujković.

Između BiH i RH, kkao ističe, uspostavljeno je 50 graničnih prijelaza od čega je 30 međunarodnih i 20 graničnih prijelaza za pogranični saobraćaj. Ugovorom o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima određeno je sedam zajedničkih lokacija. Četiri su uspostavljenje na MGP na teritoriji RH (Hrvatska Kostajnica/Kostajnica, Klek/Neum 1, Zaton Doli/Neum 2. i Maljevac/Velika Kladuša), dok su tri na bh. teritoriji (Doljani/Metković, Izačić/Ličko Petrovo Selo i Gradina/Jasenovac.

- Uz adekvatnu kadrovsku popunjenost i tehničku opremnjenost, boljom infrastrukturom na graničnim prijelazima BiH bi dobila brži i sigurniji prekogranični saobraćaj, povećanje kvaliteta graničnih provjera i efikasniju zaštitu državne granice. Jačanjem kapaciteta granične sigurnosti i primjenom najboljih praksi zemalja EU, BiH bi ostvarila značajan napredak u uspostavljanju standarda potrebnih za ulazak u EU – pocrtava Dujković.

Portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević kaže da su među graničnim prijelazima koji u potpunosti zadovoljavaju standarde svakako svi novoizgrađeni granični prijelazi, a to su: Bijača, Izačić, Gradina, Orašje, Rača, Karakaj, Klobuk, Zupci, Kamensko i Šamac, koji je nažalost potpuno uništen u poplavama i još se ne zna potpuna šteta.

- Pored pomenutih novih graničnih prijelaza, postoje i oni prijelazi koji nisu novoizgrađeni, ali na kojima postoji uslovi za sve obavljanje kontrole prometa ljudi i roba, a to su: Kladuša, Kostajnica, Dubica, Gradiška, Brod, Brčko, Doljani, Gabela Polje, Strmica, Neum I i II – kaže Kovačević.

ratko

Ratko Kovačević

Uprava za indirektno oporezivanje BiH, navodi on, dobila je u nadležnost održavanje graničnih prijelaza.

U procesu popunjavanja je novoformirani Odsjek za upravljanje i održavanje objekata UIO i graničnih prijelaza, u kojem je predviđeno da radi nešto više od 40 zaposlenih, koji bi održavali sve objekte. Zbog ograničenja budžeta i zabrane zapošljavanja u državnim isntitucijama još uvijek nemamo mogućnost da zaposlimo dovoljan broj ljudi na održavanju graničnih prijelaza.

Ono što je posebno važno za naglasiti da je zaista neophodno da se kroz Bužet UIO za svaku godinu osiguraju sredstva kako bi se svi granični prijelazi mogli doveti u stanje da zadovoljavaju sve minimalne standarde za funkcionisanje istih – ističe Kovaćević.

MUP Hrvatske:

- Suradnja s BiH može se ocijeniti izuzetno dobrom, a temelji se na važećim bilateralnim ugovorima i pripadajućim provedbenim Protokolima koji reguliraju područja policijske suradnje, nadzor granice i granične prijelaze, pogranični promet, predaju i prihvat osoba koje nezakonito borave na području druge ugovorne strane, časnike za vezu, zajedničke ophodnje, zajedničke kontakt centre te mješovita povjerenstva. Suradnja se realizira i kroz redovne radne sastanke i razmjenu informacija od nacionalne do lokalne razine te zajedničke obuke na bilateralnoj i multilateralnoj osnovi – kazali su nam u MUP-u Hrvatske.

Što se tiče opremljenosti granične policije na vanjskoj granici Evropske unije, navode su cestovni i željeznički granični prijelazi opremljeni modernom tehničkom opremom, kao i sofisticiranim informacijskim sustavom za kontrolu putnika i vozila.

- Osim modernizacije graničnih prijelaza, granična crta je, sukladno Zakoniku o schengenskim granicama i dobroj Schengenskoj praksi, kvalitetno nadzirana i kontrolirana odgovarajućim tehničkim sredstvima i ljudstvom, a u cilju sprečavanja svih oblika nezakonitih radnji uz državnu granicu, kao i nezakonitih migracija. Infrastrukturna izgradnja, renoviranje, modernizacija IT i tehničke opreme na graničnim prijelazima provodi se kontinuirano i u najvećoj mjeri kroz apsorpciju sredstava iz raspoloživih EU financijskih instrumenata, kao i državnog proračuna – izjavili su u MUP-u Hrvatske.

 

 

 

 

 

 

 

 



Autor: A. Du. – Mi. K.
Preporučujemo vam