13.40 Okončana je poslanička rasprava o svim pitanjima i poslanici su odmah nakon kratkih konsultacija Kolegija pristupili glasanju.
Zbog nedostatka entitetske većine iz RS-a nije usvojen Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnom RTV sistemu BiH, predlagača poslanika SDP-a Mirsada Mešića, s kojim je trebao biti produžen rok naplate RTV takse putem telekom operatera do 31. decembra ove godine.
Predstavnički dom u drugom krugu glasanja s 21 glasom za devet protiv i šest suzdržanih usvojio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH čiji je predlagač poslanik SBB-a Damir Arnaut. O ovom prijedlogu koji podrazumijeva ograničavanje isplate otpremnina uposlenicima u institucijama BiH pri odlasku u penziju s čime bi se ostvarile uštede u budžetu rasprava je obavljena na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 1. avgusta.Prema važećem zakonu zaposleni u institucijama BiH, imaju pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini svojih šest ostvarenih neto plaća, isplaćenih u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih mjesečnih neto plaća iz prethodne godine, ako je to povoljnije, i to bez obzira na visinu ostvarene plaće koju zaposleni ima.
Takvo rješenje, kaže Arnaut, trenutno omogućava pojedinim zaposlenima da ostvaruju neopravdano visoke otpremnine koje su u potpunosti nesrazmjerne s ekonomskom i socijalnom situacijom u BiH.
Stoga je on predložio da novo rješenje omogući znatnom broju zaposlenih u institucijama BiH da zadrže pravo na otpremninu u iznosu njihovih šest neto plaća isplaćenih u prethodnih šest mjeseci, odnosno šest prosječnih plaća u BiH ako je to za njih povoljnije, ali se uvodi ograničenje na maksimalan iznos otpremnine koji se može isplatiti na 12 prosječnih plaća u BiH.
-Ovim minimalan iznos otpremnine ostaje kao i do sada 4.980 KM, ali se maksimalan iznos otpremnine ograničava na 9.960 KM . U praksi bi to značilo da bi svi zaposleni s koeficijentom nižim od 3,55 zadržali otpremninu u trenutnom iznosu na koji imaju pravo, a ograničenja bi se odnosila na zaposlene koji imaju koeficijent 3,55 i više- kaže Arnaut, dodajući da bi se usvajanjem novog prijedloga ostvarile uštede u iznosu i do 26.000 KM po osobi u slučajevima onih s najvišim koeficijentom.
. Ukoliko Arnautov prijedlog bude usvojen u oba doma najznačajnije uštede bile bi ostvarene pri isplati otpremnina na plaće s najvišim koeficijentom, koje uz uračunati minuli rad i druge naknade koje se dodaju na osnovnu i ulaze u neto plaću primjerice onima s koeficijentom 10 kao što su članovi Predsjedništva BiH, a kojima po ovom osnovu može biti isplaćen minimalni iznos od oko 30.000 KM. Pravo na iznose otpremnina koji premašuju 20.000 KM imaju i oni s koeficijentom 8,5 i 8 poput državnih ministara ili ombudsmana.Zakon sada ide na usvajanje u drugom čitanju.
Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) usvojili su danas u drugom čitanju Prijedlog zakona o pružanju besplatne pravne pomoći kojim se omogućava jednak pristup pravdi.
U drugom čitanju prihvaćen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama koji je predložilo Vijeće ministara BiH.
Predstavnički dom odlučio je da novi rok za dostavljanje mišljenja o prijedlozima izmjena zakona o akcizama, o sistemu indirektnog oporezivanja te o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda bude 15. septembra.
Tako je odlučeno nakon što su članovi Komisije za budžet i financije Predstavničkog doma odgodili izjašnjavanje o ovim zakonima koji se tiču povećanja akciza na naftu i naftne derivate.
Sredstava od tih akciza trebala bi biti utrošena na izgradnju cesta i autocesta. Akcize na naftu i naftne derivate bile bi povećane za 15 feninga, odnosno 10 feninga namijenjeno je za izgradnju autocesta, a pet za izgradnju ostalih cesta.
Potrebnu poslaničku većinu nije dobio Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja razmatran u prvom čitanju koji je predložio delegat Doma naroda PSBiH Mario Karamatić (HSS).
Podržan je Izvještaj o radu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa za 2015. godinu kao i Izvještaj o slobodi govora i stanju medijskih sloboda.
Usvojena je i inicijativa poslanice Demokratske fronte (DF) Maje Gasal - Vražalice kojom se zadužuje Vijeće ministara da, najkasnije u roku od 60 dana sačini i u parlamentarnu proceduru dostavi izvještaj o položaju mladih.
13.21 Okončana je poslanička rasprava o svim pitanjima i poslanici su odmah nakon kratkih konsultacija Kolegija pristupili glasanju.
Zbog nedostatka entitetske većine iz RS-a nije usvojen Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnom RTV sistemu BiH, predlagača poslanika SDP-a Mirsada Mešića, s kojim je trebao biti produžen rok naplate RTV takse putem telekom operatera do 31. decembra ove godine.
12.27 Tri poslanika SDP-a napustili su sjednicu Predstavničkog doma parlamenta BiH, nakon što zbog nedostatka entitetske većine iz RS-a nije usvojen prijedlog Denisa Bećirovića, poslanika SDP-a da u dnevni red današnje sjendice bude uvrštena informacija Vijeća ministara BiH o neustavnom i nelegitimnom referendumu u RS-u.
Bećirovićev prijedlog podržala je većina poslanika iz FBiH, no svi poslanici iz RS-a bili su protiv. Stoga je Bećirović kazao da je klub poslanika SDP-a "zbog zloupotrebe entitetskog glasanja“ odlučio napustiti sjednicu.
Predstavnički dom, nakon više od dva sata rasprave, tek je na drugoj tački dnevnog redau okviru koje poslanici komentiraju odgovre na pitanaj dobivena od Vijeća ministara BiH .
12:00 Prijedlog da se na današnjoj sjednici raspravlja o referendumu u RS-u otvorio je višesatnu burnu raspravu između poslanika, i to najviše onih iz SNSD-a i SDP-a. Pri tome se priča stalno vraća na nedavnu vježbu policija Srbije i BiH, koju poslanici iz FBiH mahom kvalifiiraju kao akt koji je unio strah među Bošnjake, naročito u Podrinju,a većina poslanika iz RS-a je veliča i predstavlja kao „državni uspjeh“ kako je kazala zastupnica Milica Marković (SNSD) koji je ostvarila entitetska policija. Istovremeno „pljušte“ replike i na inicijativu poslanika HDZ-a Nikole Lovrinovića i Predraga Kožula koji su tražili da Predstavnički dom osudi sve totalitarne režime. Kolegij je inače predložio da se ova inicijativa uputi Zajedničkoj komisiji za ljudska prava.
A uprkos tome što je Damir Arnaut, poslanik SBB-a upozorio da su se podnosioci pri pokretanju inicijative u materijalima pozvali na „falsificiranu rezoluciju Parlamentarne Skupštine Vijeća Evrope“ jer ono što stoji u njihovim materijalima nije dio Rezolucije 1481 Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope od 25. januara 2006. godine na koju su se pozvali, nastavljena je burna rasprava i ovom prijedlogu.
Milica Marković (SNSD) je kazala da se mogu voditi rasprave ali da će se referendum 25. septembra biti održan.Rekla je i da "se neki Bošnjaci moraju plašiti“ .
Ona je kazala da ne treba zaboraviti da su se Srbi prepali prošlogodišnjeg događaja u Srebrenici, na šta je burno reagirao Sadik Ahmetović, a Mirsad Đonlagić, predsjedavjući Kluba poslanika SBB-a pozvao je Kolegij doma da reagira i da usmjeri raspravu.
- Kako možete dozvoliti ovakve rasprave? One su apsolutno neprihvatljive. Ne samo kolegice Marković. Molim vas šta to znači riječ“ pa normalno da su se uplašili“. Pa, jesmo li? Šta se ovo dešava. Želim čestitati kolegama Lovrinoviću i Kožulu, koji su potpuno postigli svoj ciljj predlažući tačku ovog dnevnog reda. Ja smatram da nije korektno što su je predložili , ne poštujući prijedlog Kolegija da se to uputi Komisiji za ljudska prava . Mi smo ovu sjednicu pretvorili u u govornicu. Sve je ovo puka predizborna kampanja. Ali ljudi ovo su lokalni izbori, nisu opći. Pustite da to rade ljudi na drugim nivoima, da druge stvari raspravljaju. Bez obzira što je ovakav dnevni red s 13 tačaka, dajte da radimo. A, Vas još jednom pozivam da zaustavite svaku diskusiju koja izlazi iz okvira korektnosti, koja ima kakve druge prizvuke , napravit će štetu veću nego sve što se desilo u BiH u prethodnom periodu. Prekinite i zaustavite to . Imate obavezu i pravo da usmjeravate raspravu u ovom Parlamentu i da sve ono što izlazi iz okvira korektnog političkog stava , i recite ako hoćete da imamo legitimno pravo da govorimo da vodimo računa o tome šta izričemo. Ovo su veoma teške kvalifikacije koje smo mi čuli. Ovo je sramno šta se dešava u Parlamentu – kazao je Đonlagić.
Inače,sama izjava Milice Marković koja je protumačena kao prijetnja bila je dijelom nerazumljiva, pa je zbog tačnosti Amir Fazlić, predsjedavajući Kluba poslanika SDA, zatražio stenogram sjednice, kako bi se precizno vidjelo šta je zastupnica SNSD rekla.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Mladen Bosić, nakon ovog izlaganja pozvao je sve predsjednike klubova na konsultacije koje su okončane nakon 15 minuta. Sjednica je nastavljena, uz Bosićevu informaciju da je dogovoreno da se prekine rasprava o ovoj tački dnevnog reda, no poslanici se ponovo javljaju za raspravu po istoj tački dnevnog reda.
- Dogovor koji smo postigli na Proširenom kolegiju pada u vodu, šta da radimo – zapitao se Bosić.
11.05 Sadik Ahmetović, poslanik SDA u Predstavničkom domu podržao je raspravu o referendumu, te kazao da Parlament BiH mora otvoriti ovu temu, za koju je kazao da utječe i na sigurnosnu situaciju, a iznio je i niz kritika na učešće policajaca iz BiH, odnosno RS-a u vježbi na granici BiH i Srbije s policijom Srbije.
Replicirala mu je Aleksandra Pandurević, koja je Ahmetoviću kazala da on danas kritički govori o zajedničkoj vježbi policija RS-a i Srbije, a da je upravo on u vrijeme dok je bio ministar sigurnosti BiH, sa Srbijom potpisao sporazume koji omogućavaju i ovakve vježbe. Tada se kazala je Pandurević, zbog takve vježbe nije niko bunio osim građana Banje Luke, kojima je jedinima smetalo, jer su bili izloženi određenim kontroloma.
- Prije nekoliko godina bila je slična vježba MUP-a RS-a i MUP-a Srbije i tada nije bilo nijedne reakcije iz Sarajeva i to je bilo normalno. Zašto? Zato što nije bila predizborna godina. I, znate ko se jedini bunio? Građani Banja Luke, odlično se sjećam novinskih tekstova, bunili su se zato što su ih zaustavili specijalci Srbije i ljudi su se bunili da li oni imaju ta ovlaštenja, jer su kontrolisani u saobraćaju. A, nijedne reakcije iz Sarajeva nije bilo – kazala je Pandurević.
Ahmetović je odbacio tvrdnje da on svojim izlaganjima vodi predizbornu kampanju jer je kazao da on nije kandidat na predstojećim lokalnim izborima u BiH. Također, on se zapitao zašto primjerice u zajedničkoj vježbi policija RS-a i Srbije nije učestvovala najobučenija policijska jedinica u BiH, ona SIPA-e.
Ahmetović: Ne vodim predizbornu kampanju
Zaim Backović, poslanik BPS-a kazao je Pandurević da sporazumi o saradnji policijskih agencija jesu potpisani, ali između dvije države, a ne entiteta i "da na toj vježbi, nije bilo BiH".
Pandurević je na ove opaske, replicirala Backoviću kazavši mu da BiH ima i postoji, te da je on svojom tvrdnjom da u policijskoj vježbi dviju agencija, nije učestvovala BiH, "uspio u onome što mnogi u RS priželjkuju".
- I RS je BiH. Hoćete reći da RS nije dio BiH, zapitala je Pandurević. Još jednom je podsjetila da je upravo Ahmetović potpisao sporazum s Srbijom.
- Gospodin Ahmetović je 23. septembra 2010. godine, u vrijeme dok je bio ministar bezbjednosti potpisao tada sporazumom s Ivicom Dačičem kojim se omogućava policijskim agencijama iz BiH da sarađuju s policijom Srbijom. Ne vidim tu ništa sporno, jer je MUP RS, jedna od policijskih agencija iz BiH, postoji i niz bilateralnih sporazuma, koji to omogućavaju - kazala je Pandurević.
10.30 U Sarajevu je počela sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH. Još traje rasprava o predloženom dnevnom redu, u okviru koje je Denis Bećirović, poslanik SDP-a predložio njegovu dopunu s informacijom Vijeća ministara BiH o organiziranju nelegalnog i neustavnog referenduma u RS-u.
Bećirović: "Država gori a baba se češlja"
Bećirović je obrazlažući svoj prijedlog kazao da je to neophodno jer je "RS diretno ispalila raketu u samo srce Dejtonskog sporazuma". Stoga, kazao je on, ne može se dozvoliti da se ovaj Parlament ponaša u duhu regionalno poznate serije "Selo gori, a baba se češlja" i da se ne smije desiti da se ispostavi da "država gori, a Parlament se češlja". On se osvrnuo i na nedavnu zajedničku vježbu policija RS-a i Srbije na granici BiH, te kazao da bi volio dobiti odgovor na pitanje "je li tačno da je u vježbi učestvovao i jedan broj zloglasnih "Škorpiona" koji su činili zločine u BiH", te kazao da očekuje reakciju u vezi referenduma od visokog predstavnika, Ustavnog suda BiH i Tužilaštva BiH.
Bećiroviću je replicirao Nikola Špirić, poslanik SNSD-a koji je kazao "Denis već dvije godine pali verbalnu vatru u ovoj zemlji i ne znam otkud tako mlad čovjek da stalno priča o ratu“ . Špirić je kazao da postoje institucije u BiH koje se trebaju baviti s ovim pitanjem, a da se poslanici trebaju posvetiti dnevnom redu.
Špirić: Denis već dvije godine pali verbalnu vatru u ovoj zemlji
Na dnevnom redu današnje sjendice inače nalaze se Izvještaj komisije Kolegija Predstavničkog doma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Zahtjevu poslanika Mirsada Mešića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine, po hitnom postupku, Prijedlog zakona o pružanju besplatne pravne pomoći, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama BiH. Poslanici će se izjasniti i o utvrđivanju novog roka za dostavljanje Mišljenja o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, kao i o o utvrđivanju novog roka za dostavljanje Mišljenja o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja i zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda BiH. Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja.
Na dnevnom redu je i Izvještaj komisije Kolegija Predstavničkog doma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH čiji je predlagač poslanik SBB-a Damir Arnaut. O ovom prijedlogu koji podrazumijeva ograničavanje isplate otpremnina uposlenicima u institucijama BiH pri odlasku u penziju s čime bi se ostvarile uštede u budžetu rasprava je obavljena na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 1. avgusta.
Međutim, iako je postojala opća, zbog nepostojanja entitetske većine iz Republike Srpske(RS) zakon nije dobio podršku i tada je upućen Kolegiju na usaglašavanje. U izjavi za "Avaz" Arnaut je uoči sjednice rekao da Kolegij vjerovatno neće postići saglasnost u vezi s ovim prijedlogom jer ni Mladen Bosić (SDS), predsjedavajući Predstavničkog doma, a ni njegova zamjenica Borjana Krišto (HDZ) nisu na prošloj sjednici podržali smanjenje otpremnina. Arnaut se ipak nada pozitivnom ishodu glasanja o njegovom prijedlogu u drugom krugu.
- Izvjesno je da će u drugom krugu postojati i opća i entitetska većina ukoliko sve stranke budu glasale na isti način kao u prvom krugu. U svakom slučaju, ti glasovi će pokazati ko uštede podržava istinski, a ko deklarativno - kaže Arnaut.
Bogat dnevni red (Snimio: A. Kuburović)
Prema važećem zakonu zaposleni u institucijama BiH, imaju pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini svojih šest ostvarenih neto plaća, isplaćenih u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih mjesečnih neto plaća iz prethodne godine, ako je to povoljnije, i to bez obzira na visinu ostvarene plaće koju zaposleni ima.
Takvo rješenje, kaže Arnaut, trenutno omogućava pojedinim zaposlenima da ostvaruju neopravdano visoke otpremnine koje su u potpunosti nesrazmjerne s ekonomskom i socijalnom situacijom u BiH.
Stoga je on predložio da novo rješenje omogući znatnom broju zaposlenih u institucijama BiH da zadrže pravo na otpremninu u iznosu njihovih šest neto plaća isplaćenih u prethodnih šest mjeseci, odnosno šest prosječnih plaća u BiH ako je to za njih povoljnije, ali se uvodi ograničenje na maksimalan iznos otpremnine koji se može isplatiti na 12 prosječnih plaća u BiH.
- Ovim minimalan iznos otpremnine ostaje kao i do sada 4.980 KM, ali se maksimalan iznos otpremnine ograničava na 9.960 KM . U praksi bi to značilo da bi svi zaposleni s koeficijentom nižim od 3,55 zadržali otpremninu u trenutnom iznosu na koji imaju pravo, a ograničenja bi se odnosila na zaposlene koji imaju koeficijent 3,55 i više - kaže Arnaut, dodajući da bi se usvajanjem novog prijedloga ostvarile uštede u iznosu i do 26.000 KM po osobi u slučajevima onih s najvišim koeficijentom.
Ukoliko Arnautov prijedlog bude usvojen najznačajnije uštede bile bi ostvarene pri isplati otpremnina na plaće s najvišim koeficijentom, koje uz uračunati minuli rad i druge naknade koje se dodaju na osnovnu i ulaze u neto plaću primjerice onima s koeficijentom 10 kao što su članovi Predsjedništva BiH, a kojima po ovom osnovu može biti isplaćen minimalni iznos od oko 30.000 KM. Pravo na iznose otpremnina koji premašuju 20.000 KM imaju i oni s koeficijentom 8,5 i 8 poput državnih ministara ili ombudsmana.
Poslanici će razmatrati i Izvještaj o slobodi govora i stanju medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini, te Izvještaj o radu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa za 2015. godinu.
