Ministar vanjskih poslova Slovenije Karl Erjavec, dokazani prijatelj BiH, te jedan od najvećih lobista u institucijama EU za ubrzani evropski put naše države, izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za “Avaz” da je BiH u posljednjim mjesecima napravila važne korake, te da je ispravno, da EU na to odgovori pozitivno i da usvoji odluku o napretku.
Erjavec, također, za naš list govori o svojoj posjeti BiH planiranoj za oktobar, o otvorenim pitanjima između dvije države, atmosferi unutar evropskim institucijama kada je riječ o BiH, te poljuljanim odnosima regionu.
- Slovenija je u Briselu vrlo aktivna u očuvanju svijesti o značaju širenja EU. Lično duboko vjerujem i u značaj i potrebu proaktivne uloge Brisela. Zbog toga sam - sada je od toga prošlo već nekoliko godina – ukazivao na značaj, koji u regiji ima BiH i usljed toga potrebu da napreduje, upozorio i kolege u EU. Raduje me, da je novi pristup na koji sam pozvao i do kojeg je kasnije došlo također i na inicijativu njemačkog i britanskog ministarstva vanjskih poslova, doveo do trenutka o kojem me pitate. Vjerujem da je BiH stigla do tačke, kada može da očekuje usvajanje odluka sa pozivom Evropskoj komisiji da započne pripremati tzv. avis, odnosno mišljenje o molbi za članstvo u EU, koji će biti osnova za odlučivanje o statusu kandidata – rekao je Erjavec za “Avaz”.
Ali kakvo je trenutno raspoloženje unutar EU kada je riječ o procesu proširenje odnosno konkretno BiH i njene sudbine u vezi s kandidatskim statusom?
- EU je napredak i nastojanja te događanja unutar BiH veoma precizno pratila. Sve države Zapadnog Balkana došle su do tačke kada predizborne kampanje nisu i više ne mogu biti razlog za nemogućnost prihvatanja odluka. U tom pogledu je i BiH pokazala da je svjesna značaja napretka EU i da se radi o cilju koji je zajednički svim političkim akterima u državi. Vjerujem, da će to prepoznati sve evropske države.
BiH mora sa naporom i radom nastaviti. Kada od Evropske komisije bude proslijeđen upitnik na važnom testu će biti funkcionalnost koordinacijskog mehanizma. Tada naime tek počinje zahtjevan i dugotrajan rad u praksi.
Kako vi gledate na regionalne odnose na Balkanu? Uvijek dolazi do tenzija, posebno između Srbije i Hrvatske, kada budu neke godišnjice stradanja iz proteklog rata?
-Godišnjice nekih događaja zadnjeg rata su nažalost veoma često uzrok novih polemičnih rasprava i napetosti. Izniman napredak bi napravili kada bi postigli da različiti pogledi na događaje iz prošlosti ne bi više izazivali nove sporove, netrpeljivosti i nesuglasice. Također i rješavanju pitanja nasljedstva prema nekadašnjoj SFRJ moramo posvetiti više pažnje. Više od 15 godina je prošlo od potpisa Sporazuma o pitanjima nasljedstva u Beču i ocjenjujem, da bi države nasljednice u ovom periodu morale uraditi više. Ubuduće zato moramo usmjeriti zajedničke snage i u uređenje prava i obaveza iz prošlosti.
Podsticanje dobre regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa su ključni za stabilnost Zapadnog Balkana. U tom kontekstu sam i ubijeđen da EU agenda ostaje iznimno važan faktor regionalne saradnje i očuvanja motivacije za proces reformi, napretka i pomirenja. O tome će se voditi riječ i na ovogodišnjem Strateškom forumu Bled, 5. i 6. septembra na Bledu u Sloveniji.
Slovenija će nastaviti podsticanje regionalne saradnje. U središtu našeg rada su tako nastavak aktivnosti unutar procesa Brdo-Brioni, implementacija i promocija Pozitivne agende za mlade Zapadnog Balkana te saradnja u zajedničkoj borbi protiv bezbjednosnih izazova i terorizma – u tom okviru želim da istaknem slovenačku inicijativu WBCTI (Western Balkans Counter Terrorism Initiative), koja je u međuvremenu već postala dio EU aktivnosti i saradnje sa regijom.
Može li u geopolitičkom smislu približavanje Turske i Rusije dovesti do određenih promjena na Balkanu? Možda veći fokus EU na Zapadni Balkan?
- Tursko-ruski odnosi su naravno značajno označeni zajedničkim ekonomskim interesima. Turska je važna uvoznica ruskog plina i jedna od najvažnijih destinacija za ruske turiste.Rusija uvozom vrtnih biljaka iz Turske pokriva skoro pola svojih potreba i ima ujedno značajne interese u oblasti energetike. Moramo uvažavati i širi geopolitički položaj u regiji i prije svega katastrofalno stanje u Siriji. Turska i Rusija su iznimno važni i uticajni akteri sa jako izraženim interesima u pogledu Sirije.
Ocjenjujem, da ponovno približavanje Turske i Rusije neće imati većeg uticaja na Zapadni Balkan u smislu promjene odnosa jedne ili druge države prema regiji. Isto važi za politiku EU prema Zapadnom Balkanu. EU mora biti svjesna – i vjerujem, da je svjesna – značaja Zapadnog Balkana. Fokus EU je jasan i opredijeljen još iz vremena Solunskog ugovora, koji je zacrtao EU perspektivu regije. Slovenija zato neprekidno naglašava značaj politike proširenja EU kao sredstva za širenje odnosno obezbjeđenja teritorije privredne i političke stabilnosti EU.
Naša trgovinska razmjena iznosi milijardu KM godišnje
-Tokom službene posjete vašoj državi ću i zvanično otvoriti nove prostorije Slovenske ambasade u Sarajevu. Naše odnose, koji su na visokom nivou, ne karakteriše samo zajednička istorija, nego i visoka dinamika susreta, uska ekonomska saradnja, uspješno rješavanje otvorenih pitanja te uzajamno poštovanje i podrška.
BiH je za Sloveniju važan vanjskotrgovinski partner, što se ogleda u visokom obimu uslužne i trgovinske razmjene, koja po slovenačkim službenim podacima prelazi milijardu eura godišnje. Još skoro polovicu tog iznosa predstavljaju slovenačke investicije u BiH. Želim još naglasiti i da slovenske firme svojim investicijama doprinose povećanju zaposlenosti u BiH, jer prema nekim podacima zapošljavaju 15..000 ljudi. Raduje me također i to što po posljednjim podacima bilježimo povećano zanimanje bosanskih firmi za investiranje u Sloveniji – kazao je ministar Erjavec.
Potaknut ću i pitanje štediša
- Među otvorenim bilateralnim pitanjima želim spomenuti i štediše nekadašnje Ljubljanske banke u Sarajevu, kojima će Slovenija na osnovu presude Evropskog suda za ljudska prava, isplatiti devizne depozite. Slovenija je kompletan mehanizam verifikacije blagovremeno pripremila i on se u slučaju štediša podružnice Zagreb već provodi. Početak obrade zahtjeva štediša podružnice Sarajevo zavisi od dobijanja dokumentacije iz arhiva poslovnica Ljubljanske banke u BiH.
Pri tome izražavam žaljenje, što se postupci ne vode brže i što nam pristup nije bio omogućen već ranije, a naglašavam, da je dobijanje dokumentacije iz BiH uvijek zavisno od saglasnosti lokalnih vlasti. Trenutno stanje je tako, da smo sa skeniranjem arhiva banke na lokaciji u Sarajevu već završili, još uvijek čekamo na dozvolu vlasti RS za skeniranje arhiva nekadašnje Ljubljanske banke u Banjoj Luci.
Bez kompletnih podataka verifikacija i isplate štedišama ne mogu početi. Ukoliko bi Sloveniji pristup arhivu u Banjoj Luci bio omogućen do kraja avgusta ove godine, prve isplate štedišama, koji su dostavili kompletne zahtjeve i za koje postoje podaci u dobijenoj dokumentaciji, bi se mogle očekivati pred kraj 2016. godine – kazao je ministar Erjavec.