BIH

ERJAVEC ZA AVAZ: BIH napravila važne korake, ispravno je da EU odgovori pozitivno!

Ministar vanjskih poslova Slovenije

Amil DUČIĆ

26.8.2016

Ministar vanjskih poslova Slovenije Karl Erjavec, dokazani prijatelj BiH, te jedan od najvećih lobista u institucijama EU za ubrzani evropski put naše države, izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za “Avaz” da je BiH u posljednjim mjesecima napravila važne korake, te da je ispravno, da EU na to odgovori pozitivno i da usvoji odluku o napretku.

Erjavec, također, za naš list govori o svojoj posjeti BiH planiranoj za oktobar, o otvorenim pitanjima između dvije države, atmosferi unutar evropskim institucijama kada je riječ o BiH, te poljuljanim odnosima regionu.

- Slovenija je u Briselu vrlo aktivna u očuvanju svijesti o značaju širenja EU. Lično duboko vjerujem i u značaj i potrebu proaktivne uloge Brisela. Zbog toga sam - sada je od toga prošlo već nekoliko godina – ukazivao na značaj, koji u regiji ima BiH i usljed toga potrebu da napreduje, upozorio i kolege u EU. Raduje me, da je novi pristup na koji sam pozvao i do kojeg je kasnije došlo također i na inicijativu njemačkog i britanskog ministarstva vanjskih poslova, doveo do trenutka o kojem me pitate. Vjerujem da je BiH stigla do tačke, kada može da očekuje usvajanje odluka sa pozivom Evropskoj komisiji da započne pripremati tzv. avis, odnosno mišljenje o molbi za članstvo u EU, koji će biti osnova za odlučivanje o statusu kandidata – rekao je Erjavec za “Avaz”.

Ali kakvo je trenutno raspoloženje unutar EU kada je riječ o procesu proširenje odnosno konkretno BiH i njene sudbine u vezi s kandidatskim statusom?

- EU je napredak i nastojanja te događanja unutar BiH veoma precizno pratila. Sve države Zapadnog Balkana došle su do tačke kada predizborne kampanje nisu i više ne mogu biti razlog za nemogućnost prihvatanja odluka.  U tom pogledu je i BiH pokazala da je svjesna značaja napretka EU i da se radi o cilju koji je zajednički svim političkim akterima u državi. Vjerujem, da će to prepoznati sve evropske države.

BiH mora sa naporom i radom nastaviti. Kada od Evropske komisije bude proslijeđen upitnik na važnom testu će biti funkcionalnost koordinacijskog mehanizma. Tada naime tek počinje zahtjevan i dugotrajan rad u praksi.

Kako vi gledate na regionalne odnose na Balkanu? Uvijek dolazi do tenzija, posebno između Srbije i Hrvatske, kada budu neke godišnjice stradanja iz proteklog rata?

-Godišnjice nekih događaja zadnjeg rata su nažalost veoma često uzrok novih polemičnih rasprava i napetosti. Izniman napredak bi napravili kada bi postigli da različiti pogledi na događaje iz prošlosti ne bi više izazivali nove sporove, netrpeljivosti i nesuglasice. Također i rješavanju pitanja nasljedstva prema nekadašnjoj SFRJ moramo posvetiti više pažnje. Više od 15 godina je prošlo od potpisa Sporazuma o pitanjima nasljedstva u Beču i ocjenjujem, da bi države nasljednice u ovom periodu morale uraditi više. Ubuduće zato moramo usmjeriti zajedničke snage i u uređenje prava i obaveza iz prošlosti.

Podsticanje dobre regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa su ključni za stabilnost Zapadnog Balkana. U tom kontekstu sam i ubijeđen da EU agenda ostaje iznimno važan faktor regionalne saradnje i očuvanja motivacije za proces reformi, napretka i pomirenja. O tome će se voditi riječ i na ovogodišnjem  Strateškom forumu Bled, 5. i 6. septembra na Bledu u Sloveniji.

Slovenija će nastaviti podsticanje regionalne saradnje. U središtu našeg rada su tako nastavak aktivnosti unutar procesa Brdo-Brioni, implementacija i promocija Pozitivne agende za mlade Zapadnog Balkana te saradnja u zajedničkoj borbi protiv bezbjednosnih izazova i terorizma – u tom okviru želim da istaknem slovenačku inicijativu WBCTI (Western Balkans Counter Terrorism Initiative), koja je u međuvremenu već postala dio EU aktivnosti i saradnje sa regijom.

Može li u geopolitičkom smislu približavanje Turske i Rusije dovesti do određenih promjena na Balkanu? Možda veći fokus EU na Zapadni Balkan?

- Tursko-ruski odnosi su naravno značajno označeni zajedničkim ekonomskim interesima. Turska je važna uvoznica ruskog plina i jedna od najvažnijih destinacija za ruske turiste.Rusija uvozom vrtnih biljaka iz Turske pokriva skoro pola svojih potreba i ima ujedno značajne interese u oblasti energetike. Moramo uvažavati i širi geopolitički položaj u regiji i prije svega katastrofalno stanje u Siriji. Turska i Rusija su iznimno važni i uticajni akteri sa jako izraženim interesima u pogledu Sirije.

Ocjenjujem, da ponovno približavanje Turske i Rusije neće imati većeg uticaja  na Zapadni Balkan u smislu promjene odnosa jedne ili druge države prema regiji. Isto važi za politiku EU prema Zapadnom Balkanu. EU mora biti svjesna – i vjerujem, da je svjesna – značaja Zapadnog Balkana. Fokus EU je jasan i opredijeljen još iz vremena Solunskog ugovora, koji je zacrtao EU perspektivu regije. Slovenija zato neprekidno naglašava značaj  politike proširenja EU kao sredstva za širenje odnosno obezbjeđenja teritorije privredne i političke stabilnosti EU.

Naša trgovinska razmjena iznosi milijardu KM godišnje

-Tokom službene posjete vašoj državi ću i zvanično otvoriti nove prostorije Slovenske ambasade u Sarajevu. Naše odnose, koji su na visokom nivou, ne karakteriše samo zajednička istorija, nego i visoka dinamika susreta, uska ekonomska saradnja, uspješno rješavanje otvorenih pitanja te uzajamno poštovanje i podrška.

BiH je za Sloveniju važan vanjskotrgovinski partner, što se ogleda u visokom obimu uslužne i trgovinske razmjene, koja po slovenačkim službenim podacima prelazi milijardu eura godišnje. Još skoro polovicu tog iznosa predstavljaju slovenačke investicije u BiH. Želim još naglasiti i da slovenske firme svojim investicijama doprinose povećanju zaposlenosti u BiH, jer prema nekim podacima zapošljavaju 15..000 ljudi. Raduje me također i to što po posljednjim podacima bilježimo povećano zanimanje bosanskih firmi za investiranje u Sloveniji – kazao je ministar Erjavec.

Potaknut ću i pitanje štediša

- Među otvorenim bilateralnim pitanjima želim spomenuti i štediše nekadašnje Ljubljanske banke u Sarajevu, kojima će Slovenija na osnovu presude Evropskog suda za ljudska prava, isplatiti devizne depozite. Slovenija je kompletan mehanizam verifikacije blagovremeno pripremila i on se u slučaju štediša podružnice Zagreb već provodi. Početak obrade zahtjeva štediša podružnice Sarajevo zavisi od dobijanja dokumentacije iz arhiva poslovnica Ljubljanske banke u BiH.

Pri tome izražavam žaljenje, što se postupci ne vode brže i što nam pristup nije bio omogućen već ranije, a naglašavam, da je dobijanje dokumentacije iz BiH uvijek zavisno od saglasnosti lokalnih vlasti. Trenutno stanje je tako, da smo sa skeniranjem arhiva banke na lokaciji u Sarajevu već završili, još uvijek čekamo na dozvolu vlasti RS za skeniranje arhiva nekadašnje Ljubljanske banke u Banjoj Luci.

Bez kompletnih podataka verifikacija i isplate štedišama ne mogu početi. Ukoliko bi Sloveniji pristup arhivu u Banjoj Luci bio omogućen do kraja avgusta ove godine, prve isplate štedišama, koji su dostavili kompletne zahtjeve i za koje postoje podaci u dobijenoj dokumentaciji, bi se mogle očekivati pred kraj 2016. godine – kazao je ministar Erjavec.