U skladu s posljednjim trendovima koje nalaže Evropska unija, iskoristivost i smanjivanje bacanja hrane stavlja se u fokus, kazala je za „Avaz“ predsjednica Udruženje potrošača Tuzlanskog kantona Gordana Bulić. Razlog za to je podatak da se jedna trećina hrane u EU baca, a situacija, kako navodi Bulić, nije mnogo bolja ni kod nas. 

Redovne kontrole 

- Desi se da ljudima hrana dosadi, ne sviđa im se pa je bacaju, ispravnu ili poluispravnu. To je rezultat nepostojanja navike da se planira dnevni obrok, a i onoga što mentalitet ovdje nalaže, a to je da „ne fali“. Ima prostora da se štedi na hrani i da se manje baca – tvrdi Bulić. 

Bulić: Bez planiranja obroka

I dok mnogi bacaju hranu, redovi ispred javnih kuhinja sve su duži. Uposlenici kuhinja bore se svakodnevno da osiguraju obrok za svakoga ko pokuca na njihova vrata. Zilha Šeta, koja je na čelu Javne kuhinje Stari grad u Sarajevu, kaže da se previše hrane baca u odnosu na broj gladnih u našoj zemlji. 

Šeta: Sve se može iskoristiti

- Umjesto da ide u javne kuhinje, u domove, gdje bi se odmah iskoristila, čeka se da hrani istekne rok i ona se proglasi neispravnom. To se može spriječiti redovnijim kontrolama. Hrana kojoj rok istječe u roku od jedne sedmice mogla bi se dostaviti kuhinjama i domovima i mi bismo je odmah iskoristili - dodaje Šeta. 

Uvođenje promjena

Prema Zakonu o hrani koji je na snazi u našoj državi, hrana kojoj je istekao rok trajanja automatski postaje neupotrebljiva za ishranu. I Šeta i Bulić mišljenja su da se treba apelirati za uvođenje određenih promjena u zakonu kako bi hrana koja postaje neupotrebljiva bila bolje iskorištena. 

Samo na području Kantona Sarajevo, kako je za „Avaz“ kazao portparol preduzeća „Rad“ Mirza Ramić, dnevno se prikupi oko 600 tona otpada, a radnici često u kontejnerima nalaze hljeb, voće i povrće. 

Ramić: Nalazimo voće i povrće

- Na dnevnu količinu prikupljenog raznovrsnog otpada možemo reći da je dvanaesti dio hrana – kazao je Ramić. 

Bolja organizacija 

Naše sagovornice navele su primjere po kojima rade zemlje Evropske unije. Tako se u Hrvatskoj hrana čiji je rok trajanja unutar sedam dana, automatski iz prodavnica šalje u domove i javne kuhinje koji je iskoriste unutar dan ili dva. Poljska i Češka imaju specijalizirane prodavnice s hranom čiji je rok trajanja istekao, ali je ona kontrolirana i određena je njena upotrebna vrijednost.