Osigurali dvije trećine ukupnog broja zaposlenih u privatnom sektoru u EU

KAKO DO NOVIH RADNIH MJESTA Mala i srednja preduzeća su ključna za privredni rast BiH!

Objavljeno: 10. 08. 2016 - 12:07 EU - BiH A A A Times Arial
KAKO DO NOVIH RADNIH MJESTA  Mala i srednja preduzeća su  ključna za privredni rast BiH!
Poduzetništvo: Ključni segment

Mala i srednja poduzeća (MSP) su okosnica privrede zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU sa područja Zapadnog Balkana i Turske, a čine i 99 svih preduzeća u EU. U posljednjih nekoliko godina, MSP-i su stvorili oko 85 posto novih radnih mjesta i osigurali dvije trećine ukupnog broja zaposlenih u privatnom sektoru u EU.

Evropska komisija smatra mala i srednja poduzeća i poduzetništvo ključnim za osiguranje privrednog rasta, inovacije, stvaranje novih radnih mjesta i socijalnu integraciju u EU.

S druge strane, Bosna i Hercegovina je sporija od mnogih susjednih zemalja u prilagodbama tržišnim promjenama. S manje od 25 MSP-a na 1.000 stanovnika, u poređenju s prosjekom EU-a od 40 malih i srednjih poduzeća zaostaje za drugim zemljama u regionu u smislu poticaja za poduzetništvo.

Poticanje rasta malih i srednjih poduzeća u BiH zahtijeva bolju koordinaciju politika i bolje operativno okruženje, kažu iz Delegacije EU u BiH.

- Unatoč određenim pozitivnim pomacima kod lokalnih zajednica na ad hoc osnovi (poput certificiranja povoljnih poslovnih okruženja, uspostavljanja usluga na jednom mjestu putem tzv. One Stop Shop-ova, još uvijek je ostvaren tek neznatan napredak na usklađivanju politika i stvaranju jednakih uslova za djelovanje malih i srednjih poduzeća u cijeloj zemlji. Također nedostaje i niz strategija u BiH koje će definirati industrijske i prioritete zemlje u oblastima MSP-a, promocije izvoza, razvoja turizma – ističu u Delegaciji EU u BiH.

Neovisno o navedenim preprekama, naglašavaju da neki od primjera dobre prakse u saradnji između lokalne zajednice i privrede, realizirane zahvaljujući bespovratnim sredstvima EU-a, uključuju primjenu metodologije za identifikaciju brzorastućih malih i srednjih poduzeća u pilot općinama Grada Sarajevo koju provodi SERDA međuopćinska saradnja u tzv. BEAR regiji u metalnoj, drvo-prerađivačkoj i prehrambenoj industriji itd.

Predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić smatra da praćenjem stanja i razvoja privrede u određenoj sredini, uključivanjem u rad privrednika iz općina donosi mjere kojima se obezbjeđuje povoljniji ambijent.

mirsad-jasarspahic-1

Mirsad Jašarspahić: EU u nekoliko proteklih godina kroz mnogo projekata pomogla BiH

- Stvaranjem povoljnijeg ambijenta automatski se dovodi do povećanja poslovne produktivnosti, a samim time i do povećanja zaposlenosti te sredine. Tako danas imamo pozitivne  primjere iz više općina u BiH koje se bukvalno natječu kako postati konkurentnija i poželjnija sredina za poslovanje. Općine imaju svoje strategije razvoja koja se zasniva  na principima održivog razvoja i socijalne uključenosti, u skladu sa standardiziranom metodologijom za planiranje lokalnog razvoja u BiH – kazao je Jašarspahić.

Prema njegovim riječima svaka općina mora realno sagledati svoje mogućnosti i potencijale koje može iskoristiti i pružiti podršku u daljem razvoju.

- Također aktivnosti Privrednih komora koje kroz komorski sistem i saradnju sa različitim nivoima vlasti u BiH konstantno rade na obezbjeđenju uslova za zapošljavanje, prije svega na promociji potencijala zainteresiranim investitorima i podrškom kroz investicioni ciklus i do zapošljavanja i rada. Kroz poslovne zone, industrijske zone, inkubatore, klastere se organizovano potencijal i resursi stavlja u funkciju razvoja malog i srednjeg poduzetništva – kazao je Jašarspahić.

On je naveo da je EU u nekoliko proteklih godina kroz mnogo projekata pomogla BiH da procjeni potencijalne mogućnosti u različitim sektorima i na način da je najčešće u saradnji s lokalnom zajednicom, a nerijetko sa Komorama kreirala projektnu ideju i realizirala projekte koji su polučili zapošljavanje i razvoj poduzetništva.

- Svakako da se očekuje i dalja podrška EU kada je u pitanju otvaranje novih radnih mjesta kroz projekte i na edukaciji, kroz iskustva iz zemalja koje su svoje potencijale iskoristile na kvalitetan način. EU može pomoći kroz razne projekte, pružajući podršku lokalnoj samoupravi i razvoju civilnog društva. 

Sva ta sinergija zajedničkog djelovanja dovodi do boljeg ambijenta, a sa tim razvoju i povećanju zaposlenosti – kazao je naš sagovornik.

Vladimir Blagojević portparol Privredne komore Republike Srpske kazao je za Avaz.ba da ukoliko želimjo identifikovati sektore sa razvojnim potencijalom, važno je da utvrdimo gdje su nam ograničenja, a gdje mogućnosti.

vladimir-blagojevic

Vladimir Blagojević: Moramo kreirati svoje sektorske politike na osnovu podataka iz analiza

- Ukoliko želimo sagledati potencijal u određenim sektorima, ne možemo posmatrati samo lokalne zajednice pojedinačno, već regije u cjelini. Potrebno je analizirati stanje, prirodne resurse, strukturu privrede, broj preduzeća i druge parametre, na osnovu kojih možemo doći do odgovora na pitanje, koji sektori imaju najveći potencijal za otvaranje novih radnih mjesta – naveo je Blagojević.

On smatra da se tek nakon toga može računati na pomoć EU.

- Prije svega, mi moramo kreirati svoje sektorske politike na osnovu podataka iz analiza. Tek kada kreiramo svoje sektorske politike prema potencijalu kojim raspolažemo, onda treba da vidimo koji su to programi podrške Evropske unije koje možemo iskoristiti – kazao je Blagojević.

Smiljan Vidić, načelnik Općine Čapljina i zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Saveza općina i gradova FBiH cijeni da je posao koji se tičeiskorištavanje potencijala u sektoru malih i srednjih preduzeća sama ne može uraditi nijedna razina vlasti, već sve razine, od općinske sve do državne.

-To treba shvatiti kao jedan lanac u kojem svaka karika mora biti čvrsta. Može država napraviti ne znam kako dobre stvari, ako se to na lokalnoj razini ne sprovodi u djelo, Cijela ta vertikala zakonodavne i izvršne vlasti mora raditi na tom  poslu – kaže Vidić.

smiljan-vidic-1

Smiljan Vidić: Važno da lokalne zajednice naprave strategiju razvoja

Gledano iz perspektive lokalne zajednice, ističe on, stanje nije svugdje isto. Svaka razina vlasti, kaže, mora prepoznati svoje potencijale kroz strategiju razvoja lokalne zajednice, kako bi znala gdje očekivati najveći broj radnih mjesta.

- Zato je važno da lokalne zajednice naprave strategiju razvoja. Koliko znam dobar dio njih je to uradio. Mnoge imaju dobru potporu različitih međunarodnih organizacija. Mogu navesti primjer Općine Čapljina koja sudjeluje u GOLD Projektu. Dakle međunarodna zajednica jeste zainteresirana da nam pomogne. Što se tiče Čapljine, svakako je poljoprivreda to na čemu mi zasnivano i današnji i budući razvoj navodi Vidić.

Dodaje kako je veliki potencijal općine na čijem je čelu i turizam.

-Nažalost, kada se priča o turizmu, pričamo o potencijalu, nikako da se to nekako sprovede u djelo. Konkretno u krugu od dvadesetak kilometara oko Čapljine, imamo Počitelj, Park prirode “Hutovo blato”, Radimlju, Blagaj, Međugorje, Kravice., dakle mnošto kulturno historijski I prirodnih znamenitosti. Za neke stvari smo isključivi krivici i mi sami, jer nam jednostavno novac curi kroz prste. Otiđite u Dubrovnik pa ćete vidjeti šta je tamo sve iskorišteno, a šta ovdje sve nije – kaže Vidić.

Alen Karić, osnivač Tekstilno tehnološkog centra (TTC) u Briješnici kod Doboja kaže da se veliki broj administrativnih barijera nalazi na lokalnom nivou, pa bi u tu svrhu trebalo popraviti opće indikatore, po kojima BIH u odnosu na zemlje okruženja ne stoji baš najbolje.

- Trerba uspostaviti jednostavniju registracijsku proceduru otpočinjanja biznisa, registraciju imovine, izdavanje građevinskih dozvola, izvršenje ugovora, zaštitu investitora, plaćanje poreza, ostvarenje subvencije za kamatu kredita.Pored ovih indikatora koji su preduslov za otpočinjanje biznisa, neophodno je stalno raditi na ljudskim resursima, putnoj i komunalnoj infrastrukturi – mišljenja je Karić.



Autor: Mi. K. – A.Du.
Preporučujemo vam