Centralna banka (CB) BiH uvela je negativne kamatne stope za novac koji banke čuvaju na svojim računima, a ne žele ga investirati. Kako iz CBBiH kažu za „Avaz“, cilj ove odluke je osigurati više kreditnih sredstava privredi i stanovništvu, a smanjiti količinu neiskorištenog novca. Odluka o utvrđivanju i održavanju obaveznih rezervi i utvrđivanju naknade na iznos rezerve na snagu je stupila 1. jula, kada je uvedena jedinstvena stopa obavezne robne rezerve. 

Izmjena politike 

- Ovom odlukom ranije izuzeta sredstva vraćena su u osnovicu za obračun obavezne rezerve, uvedena je jedinstvena stopa obavezne rezerve od 10 posto, bez obzira na ročnost i valutu osnovice, uvedena je negativna stopa naknade na višak iznad obavezne rezerve u visini od 50 posto stope koju primjenjuje Evropska centralna banka (ECB) na depozite komercijalnih banaka - kazali su iz CBBiH. 

Izmjena politike obavezne rezerve imala je više ciljeva: stvaranje dodatne sigurnosne zalihe u likvidnim sredstvima u sistemu, stimuliranje prekompozicije aktive komercijalnih banaka te smanjenje troškova CBBiH.  

Novca privrednih subjekata i državnih institucija u bankama je sve manje, kažu izvještaji agencija za bankarstvo Federacije i RS. Štednja građana raste i prelazi cifru od 10 milijardi maraka. Novac koji stoji sve manje se plasira kroz kredite u privredu. 

- Evidentno je da postoji ogroman višak likvidnih sredstava u bankama i to one drže kao iznos iznad obavezne rezerve kod Centralne banke BiH, na što se trenutno plaćaju penali. S druge strane, banke nisu spremne ulagati u finansiranje malih i srednjih preduzeća koja su značajan dio naše privrede - kazao je za „Avaz“ direktor „Moje banke“ Samir Mustafić. 

 Mustafić: Alternativne investicije  

Dodao je da je ta monetarna mjera u skladu s međunarodnim institucijama.

- Postaje nepovoljno držati novac u bankama i sad eventualno može doći do smanjenja kamatnih stopa na štednju, što će natjerati ljude da počnu razmišljati o nekim alternativnim investicijama - pojasnio je Mustafić. 

Konkretan efekt

Ekonomska struka smatra da je ovo „dobra mjera, ali bez konkretnog efekta“. U našoj zemlji se ne isplati investirati, kaže ekonomski analitičar Zlatko Hurtić, jer banke novac posuđuju državi te klima koju CBBiH želi stvoriti ovom odlukom neće naići na prihvatanje.  

Hurtić: Kriza investiranja

- Mi imamo krizu investiranja, čak i strani investitori zaobilaze ovu zemlju. Ovdje se ne isplati baviti biznisom, jer firme koje trenutno posluju jedva izdržavaju teret i namete, tako da poslodavci u ovom trenu ne da se šire, nego pokušavaju očuvati firme i ne razmišljaju o investicijama. To stvara velike probleme bankama kod plasiranja kredita jer nemamo situaciju da se veliki broj odlučuje na privatni biznis - kaže Hurtić. 

Kratak period 

Od 1. jula, kada je počela primjene nove odluke CBBiH, do sada su završena dva obračunska perioda za održavanje obavezne rezerve. Kako su kazali, to je suviše kratak period da bi se govorilo o efektima ove odluke, promjenama na tržištu i poslovnim politikama banaka. 

Direktne investicije 

Mustafić je mišljenja da bi bilo dobro kad bi došlo do blagog povlačenja tog novca i investiranja u privredu kroz direktne investicije. 

- Sama mjera nije dovoljna da se potakne investicioni ciklus. Da bi se on pokrenuo, potrebne su i efikasne fiskalne mjere koje će poboljšati okruženje za investiranje. Uopće nam nije potreban strani kapital, imamo lokalni kapital i potrebno je učiniti naše područje povoljnijim za investiranje. Bilo bi naivno vjerovati da će ova mjera dovesti do toga da će banke krenuti da plasiraju novac jer je privredno okruženje dosta problematično - zaključio je Mustafić.