Tekst deklaracije kojom je Srbija osudila zločin u Srebrenici usklađen je s Bosnom i Hercegovinom i Turskom, a priča kako Srbija ne želi da se izjasni je li to genocid predstavlja politički cinizam i bacanje žara na ugašenu vatru, poručio je danas ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić.
- Prije više godina, u vrijeme Tadićeve vlasti, Skupština Srbije donijela je deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici. Tekst deklaracije Tadić je usuglasio, tako je nama rečeno, s tadašnjim članom Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem i turskim ministrom vanjskih poslova Ahmetom Davutogluom - rekao je Dačić novinarima nakon sastanka s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igorom Crnadkom.
Osuditi zločine
Dačić je, odgovarajući na pitanja, kazao da su u deklaraciji pažljivo upotrijebljeni izrazi koji brane dostojanstvo svih.
- Uostalom Turska je vrlo osjetljiva na upotrebu riječi genocid. Mislite da Srbija ne trpi pritiske da donese deklaraciju o Turskoj i Armencima. Zašto se o tome danas šuti - upitao je Dačić i pozvao nekadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića i Predsjedništvo BiH da objasni da li je postignut dogovor i što o tome znaju.
Dačić je, organizatore memorijalnog skupa u Potočarima upitao i kako im nije smetalo da na obilježavanje 11. jula svojevremeno dođe Tadić, a sada im smeta da dođu predstavnici Srbije.
- Tadić je dolazio poslije te deklaracije. Zašto sada smetaju srpske državnici? Da li se nešto promijenilo u tekstu deklaracije - upitao je Dačić.
Ministar vanjskih poslova je poručio da je Srbija ponosna što je jedina, kako kaže, imala hrabrosti da osudi zločine protiv drugog naroda, a da to nisu učinile ni Bosna i Hercegovina, niti Hrvatska.
- Ovo su političke igre. Mi želimo dobrosusjedske odnose, da budemo faktor mira, pomirenja i stabilnosti, ali nitko Srbiju neće ponižavati - zaključio je Dačić.
Crnadak je rekao da je velika stvar dogovor o pomoći u konzularnim poslovima građanima BiH tokom Olimpijskih igara, koji je danas postignut, jer će pomoći onima koji budu izgubili dokumente ili imali neke druge poteškoće tokom boravka u Brazilu.
Dacić je također rekao da će Ambasada Srbije u Brazilu pružati pomoć u konzularnim poslovima građanima BiH tokom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara.Kako je rekao, riječ je o primjeni Sporazuma između BiH i Srbije o uzajamnom zastupanju i pružanju konzularne zaštite i usluga u trećim zemljama od 2012. godine.
On je novinarima u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije rekao da je BiH značajan trgovinski partner Srbije, da je lani razmjena dvije zemlje iznosila 1,4 milijardi eura, ali da još nisu dovoljno iskorišćene mogućnosti da se zajedno nastupa na trećim tržištima.
Dačić je rekao da je Srbija zainteresirana da sva otvorena pitanja sa BiH rješava dijalogom, da bude faktor stabilnosti na Balkanu.
- Životno smo zainteresirani za stabilnost u BiH i za stabilnost i opstanak Republike Srpske - dodao je Dačić.
Ekonomski partneri
Crnadak je ukazao da BiH i Srbija ekonomski dosta sarađuju i istakao da je Srbija za BiH ključni ekonomski i politički partner.
- Naravno, uvijek postoje oni koji više vole da političke glasove dobijaju na prošlosti i na stalnim sukobima, ali mi smo danas tokom sastanka konstatovali da želimo kompromis i dijalog, te da iznalazimo zajednička rješenja - rekao je Crnadak.
Na pitanje da li očekuje dodatne pritiske na BiH da se prizna Kosovo, Crnadak kaže da ne očekuje da se pred BiH stavljaju takve dileme.
- Nećemo ponovo razmatrati našu odluku oko priznavanja Kosova, ali ćemo omogućiti građanima koji dolaze s Kosova da lakše putuju - rekao je Crnadak.
Na novinarsko pitanje o vizama za one koji dolaze s Kosova, Crnadak je pojasnio da je sada vrlo komplikovana procedura i da je on lično potpisivao svaku vizu.
- U narednom periodu ići će se na pojednostavljenje te procedure. Zahtjevi za izdavanje vize će moći da se podnesu na više lokacija i ide se na to da viza duže traje - rekao je Crnadak.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH saopćeno je da ishod sastanka Dačića i Crnatka predstavlja potvrdu dobre saradnje u regionu i dobrih odnosa BiH i Srbije.
U saopćenju se navodi da se dogovorenim modalitom konzularne zaštite ujedno ostvaruju i značajne uštede u trošenju budžetskih sredstava
