Rukovodilac bečkog magistrata za ekonomiju, rad i statistiku Klemens Himpele je tokom posjete Uredu grada Beča u Sarajevu za naš list istakao da je privredna saradnja ova dva grada dosta intenzivna u brojnim oblastima.
Historijske veze
- Ono što je za nas bitno jeste geografska lokacija Sarajeva i BiH i zbog toga naročito smo zainteresirani za saradnju. Nadam se da će doći i do poboljšanja na svim poljima, jer gradovi mogu učiti jedni od drugih. To su administrativni izazovi, kao i izazovi u oblasti saobraćaja, generalno organizacije života – kaže Himpele.
Dodaje da zbog toga naročito ima smisla da gradovi uče jedni od drugih i prenose svoja pozitivna iskustva.
- Sarajevo i Beč su i historijski dosta povezani. Nadamo se intenziviranju te saradnje i zbog toga je svjesno i otvoreno predstavništvo grada Beča u Sarajevu - navodi Himpele koji je proveo četiri, kako kaže, predivna dana u Sarajevu, koje smatra “uzbudljivim gradom”, naročito zbog činjenice da je u kulturnom smislu vrlo šarolik.
Uz preporuku svima da posjete Sarajevo, posebno izdvaja svoju impresioniranost susretom Istoka i Zapada koji se vidi na prijelazu iz ulice Ferhadija na Baščaršiju.
- Ono što je više negativno jeste što sam dolazak u Sarajevo nije toliko jednostavan, letovi su dosta rijetki i skupi i to bi trebalo unaprijediti, naročito s aspekta turizma. Sarajevo je grad koji ima ogroman potencijal zbog svoje ljepote i različitosti - naglasio je Himpele.
Štednja resursa
Sarajevskim vlastima, između ostalog, savjetuje da u prijestonici BiH primijene bečki sistem javnog gradskog prijevoza, ali i koncept “Pametni grad”.
- U tom konceptu Beč primjenjuje okvirnu strategiju koja se sastoji iz tri glavne tačke. Prvo je da ovom strategijom pokušavamo štedjeti resurse koji su ugroženi širom svijeta, pogotovo kad govorimo o gradskim sredinama. Drugo je da, kad želimo sačuvati resurse, ne želimo loše utjecati na kvalitet života naših građana. Treća tačka jeste da bi se sve ovo moglo primijeniti, potrebna su nova rješenja. Naš pristup je karakterističan po tome što stavlja čovjeka u centar i ta nova rješenja su usmjerena da pomognu čovjeku - pojasnio je Himpele.
S predstavnikom grada Beča razgovarali smo i o sistemu “Ekonomija dijeljenja”, koji se u posljednje vrijeme provodi u tom gradu, kao najbolji način korištenja resursa.
- Taj koncept zapravo nije nov, možete se sjetiti nekadašnjih zadruga koje su postojale ili koncepta javnih biblioteka gdje su svi koristili zajedničke knjige. Danas se susrećemo s novim tehnologijama koje otvaraju nove mogućnosti kao što je “uber”. Mi u Beču smatramo da takve nove tehnologije treba podržati i treba dijeliti resurse ukoliko će one dovesti do poboljšanja života u gradu. Ali, ti novi tipovi ekonomskih rješenja moraju se pridržavati postojećih zakonskih rješenja, što nije uvijek tako jednostavno - kaže Himpele.
Bosanski naučnici i fudbaleri
S Himpeleom smo razgovarali i o mnogobrojnoj bh. dijaspori u Austriji, te naš sagovornik napominje da Beč ima oko 46.000 građana koji su rođeni u BiH i da je više od polovine njih već steklo državljanstvo Austrije.
- Mislim da oni doprinose poznatoj raznolikosti Beča. Bh. zajednica se u Beču dosta dobro uklapa i daje svoj doprinos našem gradu. Oni su jedino upadljivi kad se igraju neke fudbalske utakmice. Prezimena koja završavaju na “ić” odavno u Beču nisu čudna pojava, to je uobičajena stvar. Nakon proteklog rata u BiH, u Beč je došao veliki broj bh. naučnika, kao i fudbalera, tako da je povezanost ova dva grada zaista ogromna - opisuje Himpele.
