Porodice ubijenih, preživjeli logoraši, prijatelji, komšije žrtava, danas su u  organizaciji Regionalnog Saveza logoraša Banjaluka i Udruženja logoraša iz Prijedora i Kozarca  polaganjem cvijeća na spomen ploču u krugu logora Keraterm u Prijedoru, učenjem fatihe i minutom šutnje obilježili  24 godišnjicu jednog od najmonstruoznijih zločina u kojem je samo u jednoj noći, u zloglasnoj trojci, rafalnom paljbom ubijeno preko 200 nevinih ljudi.

Bolna sjećanja podijelili su brojni logoraši, poput Fikreta Alića, ali i supruge i majke stradalnika koje još uvijek nisu ukopale svoju ubijenu djecu ili nisu pronašli kosti svojih najmlijih.

Fikret Alić: Još traga za kostima najmilijih

Midheta Delkić s velikim bolom i tugom priča da su 27 jula iz Keraterma netragom odvedena dva njena brata i četvorica rođaka. Prema priči koju je kasnije u logoru Trnopolje dobila od preživjelih logoraša „odveo ih jedan kondukter“. Kaže da braću još nije pronašla.

- Svake godine ista priča, uvijek ista bol. Svake godine želja i nada  da se pronađu da imaju mjesto na kojem će naći svoj počinak. Boli me to, boli me noć provedena kod moje majke koja se boji da će umrijeti, a da neće pronaći svoja dva sina i moja dva brata - kazala je Delkić.

Midheta Delkić: Svake godine ista priča, ista bol

Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša Prijedora poručio je jučer pred okupljenim „da neće odustati od sjećanja“.

- Sjećanje nam niko ne može zabraniti, iako se na svaki način pokušava izbrisati i prekrojiti historija Prijedora u periodu od 92. do 95. godine. Mi nećemo odustati i doći će vrijeme kada će logor Keraterm ali i sva ostala mjesta stradanja biti obilježena dostojno - kazao je Duratović, koji je kao jedan od najmlađih logoraša preživio golgotu Keratrema, Omarske, Manjače...

Sabahudin Garibović, predsjednik Regionalnog Saveza logoraša, kazao da je ga boli to što ovakve komemoracije iz godine u godinu posjećuje sve manje ljudi.

- Pokušavamo stvoriti kulturu sjećanja. Ona mora ostati  u nama i moramo se sjetiti nečega šta je bilo jučer - kazao je Garibović.

U Keratremu je od maja do avgusta 1992. godine bilo zatočeno oko 3.000 civila nesrpske nacionalnosti. Ubijen je 371 logoraš, među njima i jedan broj djece ne starije od 16 godina i najviše nevinih starosti između 20 i 40 godina.