Bosna i Hercegovina ne bi trebala pretrpjeti značajne direktne negativne posljedice izlaska Velike Britanije iz EU. Kazao je to u intervjuu za „Dnevni avaz“ guverner Centralne banke BiH Senad Softić. Čelnik najveće finansijske institucije u BiH komentirao je za naš list Brexit, novi aranžman sa MMF-om, a govorio je i o stanju u bankarskom sektoru u BiH.

Valutni odbor

Izlazak Velike Britanije iz EU već je uzdrmao tržišta u velikom dijelu Evrope i svijeta. Možemo li mi očekivati neke značajnije promjene ili posljedice? 

- Uprkos velikim turbulencijama na svjetskom finansijskom tržištu, u ovom trenutku ne očekuju se bilo kakvi neposredni negativni efekti na finansijsku stabilnost BiH, prije svega na stabilnost bankarskog sektora. Stabilnost valutnog odbora, kao monetarne strategije CBBiH, nijednog trenutka nije dovedena u pitanje i CBBiH nastavlja s njegovom provedbom. S makroekonomskog stanovišta, BiH bi mogla trpjeti određene negativne efekte po osnovu Brexita u mjeri u kojoj sve turbulencije budu dovele do usporavanja privrednog rasta u eurozoni. S obzirom na to da se Velika Britanija ne može svrstati u kategoriju naših značajnih vanjskotrgovinskih partnera, ne očekuju se značajniji direktni negativni utjecaji po osnovu pada privredne aktivnosti u toj zemlji.

MMF bi uskoro trebao odlučivati o odobrenju novog kreditnog aranžmana sa BiH. Ističe se da je to jedan od najpovoljnijih aranžmana do sada. Koliko će nam on značiti? 

- Gledano iz pozicija zemalja poput naše, može se reći da su aranžmani s međunarodnim finansijskim institucijama, poput MMF-a, korisni iz mnogo razloga i na njih ne treba gledati samo kroz prizmu kreditiranja. Ako ćemo biti potpuno iskreni, i ti krediti daleko su povoljniji nego kada se vlade država zadužuju pod komercijalnim uslovima, bilo kod banaka, bilo na finansijskim tržištima. S druge strane, aranžmani s međunarodnim finansijskim institucijama često sa sobom nose preduslove poput implementacije neophodnih strukturalnih reformi, koje su nužne za dalji razvoj zemlje. Drugim riječima, te institucije zahtijevaju da se obavežete na reforme. Ovo je vrlo dobar mehanizam koji vas natjera da provodite, često teške, reforme. Naročito u slučaju BiH, u kojoj je teško donositi odluke, ovaj mehanizam može biti ključni motivator za napredak. 

Postojale su određene turbulencije u bankarskom sektoru BiH. Kakva je trenutna situacija?

- Bankarski sektor u BiH zadržao je stabilnost uprkos svim izazovima i rizicima iz međunarodnog i domaćeg makroekonomskog okruženja s kojima se suočavao u proteklim periodima. Bankarski sektor adekvatno je kapitaliziran, likvidnost bankarskog sektora također je na zadovoljavajućem nivou, na šta, između ostalog, ukazuje i višak iznad obavezne rezerve koji banke drže na računima kod CBBiH. Profitabilnost bankarskog sektora u odnosu na prvi kvartal prethodne godine blago je poboljšana. 

Trend pada

Možemo li očekivati rast kamata na kredite u eurima? 

- Kao rezultat pada kamatnih stopa na međunarodnim finansijskim tržištima i nastojanja da se ostvari veći tržišni udio, banke su posljednjih godina postepeno snižavale aktivne kamatne stope. Trend pada aktivnih kamatnih stopa iz prethodnih godina bio je nastavljen i u 2015. godini. Izlazak Velike Britanije iz EU mogao bi imati utjecaj na zadržavanje referentnih kamatnih stopa na niskim nivoima i u narednom periodu te se ne očekuje da će i u bankarskom sektoru BiH doći do rasta kamatnih stopa. 

Izvjesno potpisivanje Pisma namjere sa MMF-om

Postoje informacije da bi zbog političkih blokada na putu BiH ka EU, MMF mogao o odbiti ovaj kredit, jer već sada ne ispunjavamo ono što je navedeno u Pismu namjere. Koje bi posljedice bile u slučaju da ne dobijemo kredit?

- U fazi u kojoj se trenutno nalazimo, vrlo je izvjesna mogućnost da Pismo namjere bude potpisano i da prošireni aranžman sa MMF-om bude realizovan.