Međunarodna grupa za prava manjina (MRG) podnijela je formalni zahtjev Vijeću Evrope za pokretanje prekršajnog postupka protiv BiH u vezi sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci” iz 2009. godine, pred kojim su Jakob Finci i Dervo Sejdić uspješno dokazali da su Ustav i Izborni zakon BiH diskriminirajući, jer "sprječavaju pripadnike manjinskih grupa da se kandiduju za člana Predsjedništva i Dom naroda BiH", saopćio je MRG.

Kako se navodi, proces podrazumijeva da Sud smatra državu odgovornom za nepostupanje po presudi usljed nepoštivanja pravno obavezujućih odluka.

Ustav BiH, ustanovljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, i Izborni zakon dozvoljavaju samo kandidatima koji se identificiraju kao članovi jednog od konstitutivnih naroda da se kandiduju na izborima za tročlano Predsjedništvo i Dom naroda BiH, dok drugim etničkim grupama (tzv.Ostali), kao  i pripadnicima nacionalnih manjina, je onemogućeno kandidovanje za ova tijela, čime im je uskraćeno pravo za potpuno učešće u političkim procesima.

Uprkos preuzetoj obavezi implementacije presude i pritiska međunarodne zajednice da se poduzmu potrebni koraci, bosanskohercegovačke vlasti još uvijek nisu reagovale.

"Nastavak nepostupanja bh. vlasti, u smislu da dopuni i izmijeni Ustav u skladu sa presudom, ima dalekosežne posljedice", izjavio je izvršni direktor MRG-a Mark Lattimer.

"Osim što narušava legitimitet Suda u Strazburu, ovo znači da osoba koja se ne identificira kao neko ko pripada jednoj od tri većinske etničke grupe u BiH i dalje biva spriječen da se kandiduje za poziciju člana Predsjedništva i delegata u Domu naroda BiH, a samo na osnovu svoje etničke pripadnosti", dodao je Lattimer.

Iz MRG-a su potvrdili da pravo "Ostalih" na političko učešće nije samo zagarantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koju je Sud primijenio u odlučivanju, već predstavlja i osnovno pravo u međunarodnom pravu.

"Sprječavanje pojedinaca da se kandiduju na izborima samo zbog svog etničkog porijekla, religije ili povezanosti sa manjinskom grupom, u današnjem svijetu, nije prihvatljivo. Došlo je vrijeme da BiH ispuni preuzete međunarodne obaveze. Kako bi odstranila diskriminaciju prema manjinama i dozvolila svim svojim građanima punu participaciju u političkim procesima, BiH mora preduzeti hitne korake  u smislu dostizanja konsenzusa u vezi izmjena i dopuna Ustava i izbornih zakona", zaključio jee Lattimer.