Vijest da Velika Britanija napušta Evropsku uniju odjeknula je snažno u cijelom svijetu, ali i u regionu. O sudbini EU i Velike Britanije teško je govoriti, ali, kako tvrde regionalni politički analitičari, može se zaključiti da će Balkan, odnosno širenje EU na ovaj prostor, pasti u drugi plan, što izaziva bojazni od nestabilnosti na ionako trusnom političkom tlu.  

Pomjeranje fokusa

Žarko Puhovski, politički analitičar iz Zagreba, za „ Avaz“ je kazao da treba očekivati pad interesa za integraciju bilo koje zemlje u Evropsku uniju. Kako tvrdi, BiH je svakako bila posljednja na redu, a sada se sigurno neće raspravljati o procesu pridruživanja.

Puhovski: Balkanizacija Evrope

- Budući da nije uspjela evropeizacija Balkana, došlo je do balkanizacije Evrope. U Britaniji je prevagnuo primitivni tip interpretacije nacionalne suverenosti. To će sada dovesti do slabljenja Velike Britanije, do slabljenja EU i do pomjeranja fokusa pažnje na zapad EU. Još su otvorena pitanja o pobjedi Marin Le Pen (Marine) u Francuskoj, Trampa (Trump) u SAD i sve to će ostaviti Balkan izvan fokusa pažnje – dodaje Puhovski.  

O narednim koracima Evropske unije sigurno će se znati u narednim danima, jer je trenutno cijela javnost u šoku, za „Avaz“ kaže dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra.

Filandra: Javnost je u šoku

On smatra da će višestrukih posljedica i refleksija, bilo u političkom ili ekonomskom smislu, sigurno biti i na naš region.

- Na našu zemlju sigurno će ova odluka imati negativnu konotaciju, pogotovo na spoljnopolitički status zemlje. Britanija je imala konstruktivnu poziciju kada je u pitanju BiH, posljednja velika inicijativa bila je britansko-njemačka. Nje više neće biti. Brisel je sada sam sebi prioritet, ali ne mislim da će doći do stagnacije započetih procesa. Evropska integracija naše zemlje ne može doći u pitanje, jer mi smo dio EU, bez obzira na to šta ona značila - kazao je Filandra.

Stanković: Posljedice po region

Da izlazak Britanije iz EU proces proširenja stavlja u drugi plan, saglasan je i politički analitičar iz Beograd Dejan Vuk Stanković. Kriza koja je počela odbijanjem predloženog Ustava EU, preko referenduma, kulminaciju je doživjela odlukom o izlasku. Politika proširenja ostat će iza pitanja kako se organizirati i kako funkcionirati sada, kaže Stanković.

Inat-politika

- Politika proširenja izgubila je vrijednost koju je imala prije desetak godina, vjerovatno će postojati određena distanca prema tome. No, pozitivni scenario bio bi da EU u nekoj vrsti inat-politike krene suprotnim stopama, da ubrzaju proces proširenja, kako bi dokazali da je ideja Evropske unije i dalje poželjna i da živi. Ipak, mi i dalje moramo raditi na uređenju naših država - stava je Stanković.

Redefiniranje odnosa

Kako kaže Filandra, Velika Britanija nije bilo ko u EU, to je zemlja s ogromnim kapitalom i nacija koja je upravljala svjetskim procesima posljednjih nekoliko stoljeća.

Sada će doći do redefiniranja, čak i geopolitičkih konflikata među članicama EU, jer dugogodišnja kriza ujedinjenja sada postaje jasnija, dodao je.