Do sada su identificirani i spremni za dženazu 11. jula u Memorijalnom centru u Potočarima posmrtni ostaci 121 žrtve, kazala je glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić.
Ukopano 6.377 žrtava
Ističe da ovo još nije konačan broj te da bi naredne sedmice trebala biti obavljena još jedna identifikacija u Podrinje identifikacionom centru u Tuzli, dodajući da bi to trebala biti posljednja identifikacija prije dženaze.
- Do sada je u Potočarima ukopano 6.377 žrtava. S tim da 75 žrtava koje su ukopane u Potočarima nisu žrtve genocida, ali su ubijene u toku proteklog rata i ukopane su pored svojih članova porodica u ranim fazama ukopa, dakle prije 2003. godine, odnosno prije zajedničkih dženaza - navodi Čengić.
Dakle, dodaje, 6.302 žrtve genocida su ukopane u Potočarima i 230 žrtava genocida ukopano je individualno, po zahtjevima porodica, na lokalnim mezarjima.
- Dosad su 6.532 žrtave genocida identificirane i ukopane - kazala je Čengić.
Po njenim riječima, u Podrinje identifikacionom projektu (PIP) se nalaze posmrtni ostaci 81 žrtve koje su zvanično identificirane, i DNK analizom i od porodice, ali zbog nekompletnosti tijela porodice se još nisu odlučile za ukop.
- Također, u PIP-u se nalazi i 100 slučajeva vezanih za Srebrenicu 1995. godine, gdje je izolovan DNK iz koštanog uzorka, ali nema DNK podudaranja jer nema uzoraka krvi, zato što su u nekim slučajevima ubijene kompletne porodice pa nema ko dati krv, a postoje i slučajevi gdje ubijena osoba nije imala srodnika - pojašnjava Čengić.
Zakazane identifikacije
Po njenim riječima, 184 otvorena slučaja se nalaze u PIP-u, dakle postoji DNK i u narednom periodu će biti zakazane identifikacije.
Čengić navodi da se traga za više od 1.000 žrtava.
- Zaštićene zone UN-a Srebrenica i Žepa u julu 1995. godine pale su u ruke bosanskih Srba. Tokom nekoliko dana zarobljeno je i ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka u ovim zaštićenim zonama. Nakon izvršenih zločina tijela žrtava ukopana su u brojne primarne masovne grobnice - kazala je.
Ističe da su počinioci i njihovi saučesnici 1995. godine „u pokušaju prikrivanja zločina, tijela iz primarnih masovnih grobnica ekshumirali i izmjestili na desetine drugih sekundarnih grobnica“.
Čengić kaže da su posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni u ranijem periodu, uglavnom u sekundarnim masovnim grobnicama otkrivenim na području Zvornika. Od 77 masovnih grobnica, koliko je do sada pronađeno, samo osam grobnica je primarnog karaktera, sve ostale su sekundarne, u nekim slučajevima čak i tercijalne masovne grobnice.
- Riječ je o izmještanju posmrtnih ostataka s primarnih lokacije na druge udaljene i skrivene lokalitete radi skrivanja tijela i počinjenog zločina. Izmještanje masovnih grobnica uzrokovalo je nekompletnost tijela, u velikoj mjeri otežalo je proces identifikacije posmrtnih ostataka i izazvalo dodatne boli i traume za porodice nestalih – smatra ona.
Podsjeća da je posljednja masovna grobnica gdje su pronađene žrtve genocida otkrivena u decembru 2015. godine na smetljištu u Kozluku, na području Zvornika, iz koje je ekshumirano 55 posmrtnih ostataka - 15 kompletnih i 40 nekompletnih tijela.
