Centar za životnu sredinu dao je podršku još jednoj borbi za očuvanje rijeke Neretve od planova za izgradnju novih hidroelektrana.

Javnoj raspravi održanoj u opštini Kalinovik prisustvovalo je više od 30 predstavnika lokalne zajednice, ribara, lovaca, planinara, stručne javnosti i ekoloških organizacija, koji su argumentovano branili Neretvu i naveli više od 20 razloga zašto se nove hidroelektrane ne smiju graditi.

Tema o kojoj je raspravljano je studija uticaja za hidroenergetski sistem "Gornja Neretva" faza II, koji obuhvata hidroelektrane - MHE "Grebenac – Krupac" od 0,99 MW, MHE "Trnovica" od 1,097 MW, MHE "Plačikus" od 1,52 MW, te HE "Uloški Buk" od 7,937 MW.

Investitor je "Male hidroelektrane Marvel" d.o.o. Kalinovik, a Studiju uticaja je uradila firma "Projekt" a.d. Banja Luka.

Projekat HES "Gornja Neretva" je podjeljen u dvije faze i sastoji se od sedam hidroelektrana i to u fazi I (MHE "Grebenac ušće", MHE "Medenik", MHE "Igaščica") i faza II (MHE "Grebenac – Krupac", MHE "Trnovica", MHE "Plačikus", HE "Uloški Buk").

- Kako se HES "Gornja Neretva" radi u dvije faze, smatramo da je potrebno u studiju uvrstiti kumulativni zbir svih hidroelektrana i onda staviti osvrt uticaja na životnu sredinu, a ponajviše na akcent kvaliteta vode i ekološki prihvatljivog protoka koji je i ovako malen – komentarisao je Goran Krivić iz Centra za životnu sredinu, a s uvrštavanjem kumulativnog uticaja u studiju su se složili i predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.

Najviše osvrta je ukazano na potencijal riblje faune tog dijela rijeke Neretve i na neretvansku potočnu pastrmku koja je endemska vrsta, a izgradnjom HES "Gornja Neretva" ne bi imala mogućnosti da opstane, saopćeno je iz Centra za životnu sredinu.

- Po istraživanjima ovo bi trebao biti najčistiji rezervat pastrmke. Biološki minimum je veoma mali, a pastrmka nije losos, nema imigracioni instinkt i neće savladati riblje staze -rekao je profesor Predrag Simonović sa Biološkog fakulteta iz Beograda.