Donošenje dokumenta inicirao Evropski antirasistički pokret

POTPISALO 175 PARLAMENTARACA IZ EVROPE: Borit ćemo se protiv genocida i njegovog nepriznavanja

Objavljeno: 23. 06. 2016 - 15:08 Novosti A A A Times Arial
POTPISALO 175 PARLAMENTARACA IZ EVROPE: Borit ćemo se protiv genocida i njegovog nepriznavanja
Memorijalni centar Potočari: Mjesto gdje su ukopane žrtve genocida u Srebrenici

Evropski antirasistički pokret (EGAM) inicirao je donošenje Manifesta o prevenciji genocida i masovnih zločina, te nepriznavanja da se genocid dogodio.

Manifest je potpisalo 175 parlamentaraca iz Evropskog i parlamenata 24 države, među kojima su i parlamentarci iz Bosne i Hercegovine.

Kako stoji u Manifestu, ovaj dokument ima historijsko značenje jer se trenutno u svijetu dešavaju zločini koji bi mogli prerasti u genocide, među kojima su sukobi u Siriji, Iraku, Darfuru i Burundiju.

- Svjedočimo činjenici da veliki broj političkih partija u Evropi odbija priznati da se genocid dogodio na određenom području. Ovo je primjetno i u javnosti nekih zemalja u različitim formama poput pogrešnog intepretiranja činjenica, relativizacije, zbunjenosti i "takmičenja" u broju žrtava – navodi se u Manifestu.

Dodaje se da nas dobitnica Nobelove nagrade za mir Elie Wiesel uči da krvnih ubija dva puta, a drugi put je kroz tišinu.

- Odbijanje priznanja da se genocid dogodio je nastavak tog zločina. Iz tog razloga, učešnje u prevenciji genocida i borba protiv opovrgavanja je isti pokret – stoji u Manifestu.

Navodi se da članovi državnih i Evropskog parlamenta imaju sposobnost da se bore protiv ovih zločina i iz tog razloga imaju i odgovornost da to urade.

- Kroz univerzalni pristup, djelovat ćemo kako bi osigurali da briga za drugog i drugačijeg pobijedi nad različitošću, istina nad laži, znanje nad neznanjem, solidarnost nad sebičnosti, život nad uništenjem. Radit ćemo da spriječimo genocid i masovne zločine u saradnji sa više međunarodnih, regionalnih i nacionalnih organizacija, kako vladinih, tako i nevladinih, kako bi osigurali da se odgovornost da zaštitimo implementira rigorozno i efikasno – navodi se u Manifestu.

U tekstu stoji da je prvi korak ka ovome dokumentacija činjenica u smislu prisustva na terenu, te informisanje i upozoravanje javnosti, vlada, evropskih, regionalnih i državnih institucija.

- Borit ćemo se i da se ove institucije, počevši od naših vlada, jasno opredijele za okončaju sve situacije koje bi mogle dovesti do genocida, bez obzira gdje se one dešavale. Također, radit ćemo da se u ovim institucijama, počevši od naših parlamenata, naprave mehanizmi za praćenje i intervenciju u rizičnim situacijama, bez obzira gdje se one dešavale – navodi se u Manifestu kojeg su potpisali parlamentarci.

Ističe se da će se opredjeljenost za borbu protiv nepriznavanja genocida, kako je taj zločin definisan u Konvenciji UN-a iz 1948. godine i kako je priznat u akademskom svijetu, ogledati u više pogleda.

- Organizovanje javnih debata kako bi istjerali na vidjelo razne oblike izražavanja opovrgavanja genocida i usavršavanje zakona, te širenje znanja kako bi nepriznavanje genocida bilo pobijeđeno. Kao posljedicu toga, osigurat ćemo da historičari mogu raditi u najvećoj slobodi, posebno i smislu pružanja otvorenog pristupa svim arhivama i podrškom njihovom radu u ovom polju – navodi se u Manifestu. Obrazovanje i širenje znanja su osnova naše zajedničke borbe. Poznavanje historije i sjećanja na genocid pružit će našim budućim generacijama otvorenost svijetu, pažnju prema drugome i doprinijeti zajedničkoj kulturi ljudskih prava – navodi se.

Ističe se da će u ovom smislu, potpisnici učestvovati u komemoracijama genocida bez bozira gdje se organizuju.

- Uz solidarnost, podržat ćemo preživjele, pravedne ljude, borce otpora, ali i njhove potomke jer se efekti genocida prostiru generacijama u budućnost. Organizovat ćemo akcije posvećene ovoj temi u našim parlamentima i podržati slične događaje u civilnom društvu i drugim institucijama. U konačnici, djelovat ćemo na tome da osiguramo kako bi se historija i sjećanja na genocid tačno i precizno uvela u školske programe, te ćemo podržati akademska istraživanja genocida – navodi se u Manifestu.

Primo Levi, Jevrej, italijanski hemičar koji je preživio Aušvic rekao je: To se dogodilo, a to znači da se može dogoditi opet.

- Ova rečenica predstavlja ono što mi kažemo. Genocid se može dogoditi opet i bilo gdje. Zbog naše generacije, ali i onih koje trebaju doći, mi nećemo omanuti u našoj opreznosti i posvećenosti sprječavanju genocida i njegovog nepriznavanja – zaključuje se u Manifestu.

Ovaj Dokument potpisalo je 56 članova Evropskog parlamenta koji dolaze iz 20 zemalja, te 119 članova državnih parlamenata iz 24 zemlje.

U ime Bosne i Hercegovine, Manifesto su potpisali Ismet Osmanović iz SDA i Dennis Gratz iz Naše stranke.  

Od zemalja regiona, u ime Hrvatske potpisao je evropski parlamentarac Ivan Jakovčić i Milorad Pupovac iz Samostalne demokrastke srpske stranke u Hrvatskoj. U ime Makedonije potpisao je Aleksandar Nikoloski, u ime Crne Gore Azra Jasavić, u ime Slovenije Tanja Fajon i Ivo Vajgl. U ime Srbije i Kosova nije bilo potpisnika. 



Autor: A.U.
Preporučujemo vam