Osobe koje se odluče na odlazak u Siriju i Irak tamo očekuje smrtna opasnost, jer se teritorij pod kontrolom Islamske države (ISIL) smanjuje, doslovno iz sata u sat. Vjerujem da bi u ovom trenutku znatan dio ovih ljudi bio spreman zamijeniti vlastitu slobodu za sigurnost svojih porodica koje su brojne i u kojima je mnogo djece.

Skuplje i teže

Izjavio je ovo u intervjuu za "Avaz" profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i priznati ekspert za pitanja terorizma Vlado Azinović. On je zajedno s islamskim teologom Muhamedom Jusićem sačinio istraživanje o odlasku bh. građana. 

Zašto je u 2015. smanjen, a u 2016. zaustavljen trend odlazaka na strana ratišta?

- Zanimljivo je primijetiti da su prvo prestali povraci i da ih u 2015., praktički, nije ni bilo. U 2016. obavljeno je nekoliko ekstradicija iz Turske, u kojoj su naši ljudi koji su pokušali pobjeći iz Sirije bili zaustavljeni, jer su putovali s krivotvorenim dokumentima. U istom razdoblju naše su sigurnosne agencije spriječile nekoliko odlazaka iz BiH. Ukratko, povrataka nema zato što su ovi ljudi otišli iz BiH da se ne vrate i time odgovorili na poziv da učine ono što ISIL naziva hidžrom, odnosno preseljenjem u Islamsku državu u nastanku. Osim toga, danas je znatno teže putovati u oba pravca. Strahuje se od progona na temelju člana 162 b Kaznenog zakona BiH, a sigurnosne službe u regiji i šire znatno su osposobljenije da prate i sprečavaju takve pokrete, pa je cijela avantura zbog toga postala i skuplja te mnogima teže dostupna.

Šta su uzroci ili motivi za njihove odlaske? 

- Uvid u njihove dosjee sugerira da su uglavnom nastojali zamijeniti nepovoljnu realnost anticipacijom promjena nabolje što ih je trebalo donijeti preseljenje. Bježalo se od loših brakova, nasilnih muževa i očeva, od ovisništva o drogama, od zakona i dugova, a odlazilo se u potragu za mužem ili ženom, za avanturom, pripadanjem i smislom, iz uvjerenja da se ispunjava Božji nalog i s nadom da će se prevariti smrt tako što će se postići status šehida ili mučenika i vječni život u džennetu (raju).

Ima li BiH problem s izoliranim selefijskim zajednicama ili paradžematima?

- Produkcija ideja na kojima se temelje radikalizacija i vrbovanje vezana je upravo uz paralelne strukture koje spominjete. U tim mikrozajednicama ili paramesdžidima, koji sve više djeluju u urbanim i prigradskim središtima u BiH, njeguju se tumačenja svijeta, smisla života i smrti koja uveliko korespondiraju s redukcionističkim narativom ISIL-a i s njegovim nasilnim karakterom. 

Aktivnost tih paralelnih struktura do sada je rezultirala odlascima naših ljudi u Siriju i Irak, ali kad ti odlasci prestanu, ove ideološke mikrozajednice nastavit će proizvoditi druge sigurnosne izazove, jer žele modelirati društvo isključivo po vlastitom vrijednosnom modelu - ako je neophodno i brutalnim nasiljem. Zato su ovi centri i ideje koje se iz njih šire opasni i za identitetsku zajednicu u kojoj se pojavljuju i djeluju, a onda i za budućnost multiidentitetskog društva kao što je naše.

Uloga IZBiH

Kakvu ulogu u tom smislu ima Islamska zajednica u BiH?

- Službenici IZBiH u pravilu su prvi na udaru ovakvih centara, jer oni nastoje prvo eliminirati i diskreditirati utjecaj tradicionalnog islama srednjeg puta, odnosno umjerenosti, a čiji je IZBiH glavni čuvar i simbol. Mislim da je Islamska zajednica potpuno svjesna ove opasnosti i da se vrlo aktivno nastoji suprotstaviti ovom trendu.

Potencijalni napadi u BiH nikada se ne mogu isključiti. I o njima govorite u istraživanju. Gdje bi se oni mogli desiti?

- Ne želimo biti neki zloguki proroci, niti bilo koga plašiti i uvoditi dodatni strah u ionako traumatizirano društvo. Antagonistički i nasilni karakter ideološke matrice o kojoj ovdje govorimo, i dalje će doživljavati tradicionalni islam srednjeg puta u BiH i državu koja ga štiti kao svoje arhetipske neprijatelje. Zbog toga nije nezamislivo da simboli takve države, vojska, policija, institucije, i dalje ostanu na meti nasilja, ali se bojimo da bi se osoblje i imovina IZBiH također mogli naći na udaru tekfirske ideologije i njenih zagovornika.

BiH se legitimirala kao kompetentan faktor

Gdje se nalazi BiH u borbi protiv terorizma na svjetskoj mapi, odnosno na mapi ISIL-a?

- BiH se, praktično, legitimirala kao kompetentan i kapacitiran faktor u borbi protiv terorizma. U svim našim agencijama rade izvrsni profesionalci koji izuzetno dobro poznaju kontekst i izvore prijetnje. Što se ISIL-a tiče, nisam siguran da je nešto posebno zaokupljen BiH.