Svaka četvrta osoba iz BiH koja je od 2012. do danas otišla kao strani dobrovoljac u Siriju ili Irak je poginula, kaže se u istraživanju "Novi zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontingent stranih boraca" profesora Vlade Azinovića te islamskog teologa i publiciste Muhameda Jusića.

Prema saznanjima domaćih sigurnosnih agencija, kako se navodi u ovom istraživanju, znatan broj ovih osoba poginuo je u međusobnim obračunima, a ne u borbama protiv snaga sirijskog predsjednika Bašara el-Asada, kurdskih pešmerga formacija ili Fronta El-Nusra. Visoku smrtnost bh. građana koji su na tim ratištima stradali, autori cijene izostankom prethodne vojne obuke.

Unutrašnje podjele

- Uvid u policijske evidencije ukazuje na to da je više od jedne četvrtine muškaraca i žena prije odlaska u Siriju i Irak živjelo, boravilo ili posjećivalo selefijske zajednice poput Gornje Maoče, Dubnice, Ošvi, Liješnice i Bočinje. Njihova važnost relativizirana je iseljavanjima u Siriju i Irak, urušavanjem ranije hijerarhijske strukture te unutrašnjim podjelama oko podrške sukobljenim frakcijama ratištima. Pokret je u domaćoj javnosti dodatno stigmatiziran nakon terorističkih napada u Parizu, Briselu i posebno u Rajlovcu, a članovi su se privremeno povukli u privatnost domova - ističe se u analizi.

Nadalje, autori navode da je najmanje jedna četvrtina muškaraca koji su putovali u Siriju i Irak prethodno bila osuđivana za krivična djela ili je imala policijske dosjee. 

Najčešća djela su prevare, nanošenje ozljeda, teške krađe, nasilničko ponašanje, izazivanje rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti, neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga, razbojništvo, izazivanje opće opasnosti, krivotvorenje isprave, nasilje u porodici, nedozvoljeno posjedovanje oružja i eksploziva, pokušaj sklapanja braka s maloljetnicom.

Osobe koje su odlazile na strana ratišta, ističe se, najčešće su putovale s Međunarodnog aerodroma Sarajevo, uglavnom do Istanbula i onda dalje do Gaziantepa ili Hataja.

Putevi u Siriju

Od Gaziantepa dalje putovalo se cestom, većinom u Kilis, te preko obližnjeg graničnog prijelaza do Azaza u Siriji, a od pokrajinskog aerodroma Hataja, također cestom, išlo se u Antakju te potom u Rejhanli. U tom slučaju, u Siriju bi se ulazilo preko graničnog prijelaza Bab el-Hava. Navodi se i da je BiH trenutno manje izložena opasnosti od neselektivnih ili koordiniranih napada poput onih u Parizu i Briselu, a čiji bi cilj bio ubiti i zastrašiti što više ljudi, "ali zdrav razum nalaže da se mogućnost upravo takve vrste napada nikad ne može potpuno isključiti".

Nusret Imamović na listi najtraženijih terorista

Nusret Imamović, bivši vođa selefijske komune u Gornjoj Maoči, jedna je od ukupno deset osoba koje je 24. septembra 2014. američki Stejt department uvrstio na popis najtraženijih terorista na svijetu. Ujedinjeni narodi su 29. februara 2016. uveli Imamovićevo ime na popis osoba povezanih s El-Kaidom (Al-Qaida Sanction List), a zbog njegovog udjela u “finansiranju, planiranju, olakšavanju, učestvovanju ili u izvođenju aktivnosti u ime ili uz pomoć Fronta El-Nusra”.

Bosnićeve "iscjeliteljske" seanse

Apelaciono vijeće Suda BiH početkom mjeseca osudilo je Bilala Bosnića na
sedam godina zatvora. Do hapšenja u jesen 2014. on se smatrao jednim od najutjecajnijih selefijskih autoriteta u BiH, ali i izvan države. 

- Njegova kuća u mjestu Čava kod Bužima, u kojoj je živio s četiri supruge i šesnaestero djece, bila je neka vrsta dobro posjećenog centra za liječenje i obnovu duhovnosti. Tokom pretresa istražitelji su u jednoj prostoriji zatekli desetak osoba koje su čekale na tretman i spavale na podu. Na rukje kod Huseina Bosnića, poznatog i kao Bilal, dolazili su ljudi iz Slovenije, Italije, Austrije i drugih zemalja. U nekim slučajevima, neposredno nakon Bosnićevih seansi takve bi osobe odlazile na strana ratišta. Među njima je bio Jure Kurelec (29) iz Slovenije, koji se u više navrata podvrgnuo rukji koju je izvodio Bosnić i nedugo nakon toga završio u Siriji, gdje je u jesen 2014. godine poginuo - navodi se u istraživanju.