BIH

U Banjoj Luci obilježen 'Dan bijelih traka'

U znak sjećanja na dešavanja u Prijedoru 1992. godine

Fena

31.5.2016

Dvadesetak aktivista nevladinih organizacija i građana danas je u Banjoj Luci obilježilo "Dan bijelih traka“, u znak sjećanja na dešavanja u Prijedoru 31. maja 1992. godine, kada je nesrpskom stanovništvu naređeno da obilježi svoje kuće bijelim čaršafima, a da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

Bivša glasnogovornica Haškog tribunala Florence Hartmann bila je među prisutnim građanima ispred banjalučkog spomenika palim borcima NOR-a, na koji su postavili bijeli pano s imenima 102-oje stradale prijedorske djece.

- Ovo je važan dan, posebno zbog sjećanja na ubijenu djecu Prijedora - rekla je Hartmann uz osudu činjenice da je nesrpsko stanovništvo 1992. godine moralo da nosi bijele trake, iako se nakon Drugog svjetskog rata i žutih traka smatralo da se to više nikada neće desiti.

Ističući da se moraju osuditi zločini, istakla je da se i danas u Banjoj Luci negira postojanje zločina, čak i "bijele trake“, iako je za žrtve neophodno da se dođe do pravde i da vlasti poštuju godišnjice ubistava i odaju počast žrtvama.

banja-luka-trake-2

Hartmann: Ovo je važan dan, posebno zbog sjećanja na ubijenu djecu Prijedora

Hartmann je stoga naglasila da je važno da se, uz prisustvo većeg broja građana, obilježi i "Dan bijelih traka“ kako se dešavanja iz Prijedora 1992. godine više nikada ne ponove.

Banjalučki kulturolog Srđan Šušnica, jedan od učesnika današnjeg performansa u Banjoj Luci, teško je optužio vlasti koje negiraju zločine.

U Prijedoru se, dodao je, mora podići spomenik djeci stradaloj u ratu, od kojih nisu svi bili bošnjačke nacionalnosti.

Šušnica i drugi učesnici današnjeg skupa u Banjoj Luci su dijelili građanima kopije stranica iz telefonskog imenika iz 1984. godine, s imenima Banjalučana, mahom starijih civila, "koji su pobijeni samo zato što nisu bili Srbi i živjeli su u Banjoj Luci, u jednom velikom logoru otvorenog tipa“.

Na izjavu Šušnice reagirao je jedan od građana Banje Luke, odbacivši njegove tvrdnje da je "RS četnička i genocidna tvorevina“...

U kraću raspravu, uključila se i Hartmann, a na kraju su se svi složili da se moraju osuditi svi zločini, na svim stranama, počinjeni tokom rata u BiH.