Više se ne može negirati bošnjački nacionalni identitet, izjavila je jučer za "Dnevni avaz" Latinka Perović, ugledna srbijanska historičarka, nakon što je u Sarajevu promovirana njena nova knjiga „Dominantna i neželjena elita“. Ona ističe da je ohrabrujuće to što je prisutna kritička historija koja, zapravo, ignorira onu aktuelnu srbijansku.
Mladi moraju znati
- Srpska historiografija je pluralna i postoje različite interpretacije. Neke stvari su stabilne i više se ne može negirati bošnjački nacionalni identitet. Važno je udaljiti se od tih radikalnih ideja koje su nas i dovele do takvog jednog nazatka i neizvjesnosti. Svako treba da uradi ono što od njega zavisi. Važno je da ti mladi posjeduju znanje o tome šta se desilo na ovim prostorima. Mogu da razmišljaju, imaju slobodu i na kraju mogu da naprave svoj izbor - poručila je Perović za naš list.
Ona je u svojoj knjizi obradila intelektualnu i političku elitu Srbije na prijelomu 20. i 21. stoljeća kroz portrete 13 značajnih ličnosti. O „Dominantnoj i neželjenoj eliti“ tokom promocije govorili su dekan FPN-a Šaćir Filandra i profesor Nerzuk Ćurak.
- Strast i razumijevanje šta se događa i zašto se događa nagnali su me da napišem ovu knjigu – kazala je Perović. Veliko zadovoljstvo izrazila je zbog gostovanja u Sarajevu, jer, kako kaže, za ovaj grad je emotivno vezana.
- Mnogo sam se radovala ovom dolasku zbog ljudi o kojima u knjizi pišem, a bili su povezani sa Sarajevom. Čitalačka publika u BiH pokazala je veliko interesovanje za knjigu. Drugo, u knjizi se govori o ljudima koji su bili vrlo vezani za BiH, za tu njenu različitost. Spomenula sam Slobodana Inića, Ivana Đurića, Radomira Konstantinovića..., i za njih je suština rata tih 90-ih bio taj rat u BiH i najveće strahote koje su se ovdje dogodile – pojašnjava historičarka.
Da je nacionalizam i danas dominantan na našim prostorima, potvrđuje činjenica da preovladava kolektivno mišljenje nad individualnim, tvrdi ona.
Dijelovi naroda
- Mi smo ta kolektivna društva i narodi koji su od svog oslobođenja još onog turskog uvijek se javljali kao kolektiviteti, i težili da obuhvate one dijelove naroda koji su ostali u drugim zemljama. Taj nacionalizam je popularniji i više mobilizirajući i više prisutan, to je neko identifikovanje svakog pojedinca s tim kolektivom, za razliku od ovih drugih ljudi koji se javljaju kao pojedinci sa svojim imenom i prezimenom – govori Perović.
BiH i Srbija trebaju postati pravne države
Evropa donosi druga pravila, kaže ona, navodeći da BiH i Srbija, prije svega, trebaju postati pravne države.
- Trebalo bi da te vrijednosti Evrope utječu na nas i na kraju da bismo postali Evropljani, moramo te vrijednosti prihvatiti i poštovati. Mislim da to za nas znači da postanemo bolji - ističe ona.
