Značaj, način provođenja i svrha monitoringa javnih nabava u Bosni i Hercegovini te uloga različitih aktera iz vladinog i civilnoga sektora u tom procesu naziv je današnje stručne rasprave koju je u Mostaru organizirao Centar za društvena istraživanja Analitika.
- U istraživanju koje je proveo spomenuti Centar prije dvije godine, čak 90 posto od 500 ispitanika, vlasnika privatnih kompanija, smatralo je kako su osobne i političke veze ključne za dobijanje poslova u procesima javnih nabavki - rekla je u izjavi za medije ispred organizatora Nermina Vloder.
Po njezinim riječima, 2014. godine donesen je novi zakon o javnim nabavama, koji propisuje nove obveze i odgovornost svih sudionika u tom procesu, uključujući ugovorne organe ali i ponuđače.
- Novi zakon propisuje da ugovorni organ mora napraviti plan javnih nabava početkom godine, a na kraju izvješće o tome kako je taj proces proveden, s naznačenim iznosima i rokovima - istaknula je Voloder, napominjući kako nisu u taj proces uključeni kontrolni mehanizmi koji će osigurati funkcionalan sustav javnih nabava od javnoga interesa. Također je ukazala na manjkavosti u pogledu transparentnosti u smislu neobjavljivanja spomenutih planova na web stranicama.
Slično mišljenje podijelio je i predsjednik Udruženja LiNK Tomislav Majić, koji ističe kako u sadašnje stanje javnih nabava treba uključiti i jake organizacije iz nevladinog sektra – tzv. monitoring timove kao savjetodavna tijela na svim razinama vlasti koji će na neki način kontrolirati postupke javnih nabava, podsjećajući kako je sličan model aktualan u Srbiji i da već daje rezultate.
- Međutim, dok politika BiH ne bude spremna da stvarno raščisti s korupcijom neće se se bitno pomaći stanje u BiH - zaključio je Majić.
Po riječima Admira Ćebića iz Agencije za javne nabavke, javni sektor za potrebe javnih nabava potroši značajan dio proračuna.
-Istovremeno oblast javnih nabava je izuzetno podložna korupciji i brojnim oblicima zlouporabe, kao što su visoka cijena za nabavke loše kvalitete, nabavka roba i radova koji nisu ekonomski opravdani ili se ne baziraju na stvarnim potrebama i slično - podsjetio je Ćebić, napominjući da, kad bi se iste pravilno koristile čak bi doprinijele društvu.