Početkom februara ove godine senator Rodžer Viker (Roger Wicker) poslao je pismo američkom državnom tajniku Džonu Keriju (John Kerry) u kojem je urgirao da Obamina administracija poduzme hitne korake kako bi se osujetila rastuća korupcija u BiH.
Kolektivna prozivka
Bio je to početak svojevrsne političke akcije koja je o temi korupcije u BiH prošle sedmice kulminirala u američkom Kongresu organiziranjem svjedočenja u Helsinškom komitetu za ljudska prava, sigurnost i kooperaciju u Evropi. Zahvaljujući upravo Vikeru, može se očekivati da ova tema galopirajuće korupcije, kao glavnog problema postdejtonske BiH, na duže vrijeme dominira kao glavno bosansko pitanje kojim će se, očito, baviti Amerikanci.
Iako još bez pojedinačne prozivke i imena, u Kongresu su, ipak, zbog korupcije, indirektno i kolektivno, prozvane glavne bh. institucije, ali i visoki politički zvaničnici, jer to su kočničari bh. ekonomije, koji “kradu prosperitetnu budućnost svim građanima BiH”, kako je to opisao Viker. On je rekao da korupcija paralizira i proces približavanja BiH evropskim integracijama, stvarajući nepremostivi rizik za strane investitore i banke, uključujući i one iz SAD koji bi željeli investirati u BiH. Tako je to u svom pismu Keriju početkom godine posložio Viker, inače kopredsjedavajući spomenute komisije, na čijem je čelu još i kongresmen Kris Smit (Chris Smith).
Nema sumnje, zahvaljujući ovom agilnom senatoru, koji je više puta posjetio BiH i njeno susjedstvo, Obamina administracija, a vjerovatno i ona koja će je u Bijeloj kući zamijeniti u novembru morat će dodatno odriješiti kesu odobravajući nove resurse za dokumentiranje korupcije u BiH, čiji prosperitet i nakon Vikerove akcije u američkom Kongresu ostaje strateški interes SAD.
Dejton dva
Indikativno, Viker je na saslušanju u Senatu spomenuo čak i mogućnost organiziranja konferencije “Dayton 2” koja bi se, kako je rekao, mogla organizirati negdje u Evropi, u Ženevi naprimjer. Iako se to za sada odbacuje upravo od onih koji budno prate situaciju na zapadnobalkanskom terenu, Vikerove riječi su ostale kao dugi politički eho.
U novembru 2015. godine upravo je Viker skupa sa senatorkom Dženi Šahin (Jeanne Shaheen) u Kongresu predstavio prijedlog zakona kojim bi se osnovao poseban fond od 10 milijardi dolara iz javnog i privatnog finansiranja - utvrđen na modelu kojim su se SAD služile za obnovu istočne Evrope odmah nakon pada Berlinskog zida 1989. godine.
Ovaj fond pomogao bi jačanje privatnog sektora i u BiH autorizirajući korištenje 30 miliona dolara za dovođenje američkih investitora u zemlju - u narednih 15 godina.
Iz biografije
Rodžer Viker rođen je 1952. godine. Od 2007. predstavlja državu Misisipi u Senatu ispred Republikanske stranke. Od najranije mladosti obavljao je niz političkih poslova, a služio je i u američkom ratnom zrakoplovstvu obavljajući poslove vojnog odvjetnika u činu potpukovnika. Predsjednik Obama imenovao ga je za američkog predstavnika na 66. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. Viker je 1994. godine bio i predsjedavajući grupe od 53 mlada republikanska kongresmena koji su tada bili dio pokreta “Republikanska revolucija”. Jedini je u američkom Kongresu koji je 2015. godine glasao protiv prepoznavanja klimatskih promjena kao realne prijetnje.
