Srđan Blagovčanin, direktor "Transparency Internationala" za BiH, u srijedu je sasvim otvoreno svjedočio o vrlo raširenoj korupciji, nepotizmu i izbjegavanju zakonske odgovornosti mnogih bh. političara. On je na poziv članova Helsinške komisije za ljudska prava i kooperaciju s Evropom o tome svjedočio brojnim primjerima, zbog čega je u zgradi Kongresa SAD dobio sve pohvale za svoj nastup. 

Senator Rodžer Viker (Roger Wicker), koji je uz republikanskog kongresmena Krisa Smita (Chris Smith) vodio ovu panel-diskusiju, Blagovčaninu je čak dao završnu riječ, što se tumači kao posebna čast i nagrada za vjerodostojnost.

Istinske reforme

U Vašingtonu je Blagovčanin ustvrdio da je danas korupcija problem broj jedan u BiH. Bez dlake na jeziku optužio je političke lidere na vlasti da ne žele istinske reforme i evropske integracije, iako svi o tome govore pozitivno. Blagovčanin je u intervjuu za „Avaz“ rekao da bi se u BiH moglo dogoditi “više sanadera nego u Hrvatskoj“. 

Kakve su poruke iz Kongresa za političku elitu u BiH i hoće li neko konačno odgovarati za veliku sumu pronevjerenog novca?

- Sama činjenica da je saslušanje održano na ovako visokom nivou i pred ovako važnom komisijom Kongresa o temi korupcije, znači da postoji razumijevanje da je korupcija, i to ona politička, ključni problem BiH. To je, svakako, dobra vijest za građane BiH, da možemo očekivati podršku SAD. Nedvojben je zaključak i poruka da bez rješavanja pitanja korupcije nije moguće provesti reformu u BiH. 

Potpuno je jasno da pitanje političke korupcije mora biti rješavano na nivou političkog sistema, i to kroz proces demokratizacije. Prije svega mislim na demokratizaciju političkih partija, koje trenutno funkcionišu kao mafijaške organizacije crpeći resurse, sve resurse i potencijale zemlje. Na takav način bi se razbile klijentelističke strukture koje drže zemlju i njene institucije zarobljene.

Može li se napredovati čekajući da političari izgube izbore ako ih već niko ne uklanja zbog istinske korupcije? Ko će biti prvi bh. Sanader?
 
- Mislim da će ih u BiH biti više. Kada će se to desiti, ne znam. Ali, znam da, dok se to ne desi, odnosno dok ne počne procesuiranje političke korupcije, u BiH neće biti nikakvog napretka. Toga su svjesni i građani i međunarodna zajednica, ali isto tako i korumpirani lideri koji će se po svaku cijenu boriti da se to ne desi. Zato je važno da BiH ima i dalje međunarodnu podršku za ove bolne, ali neizbježne reforme.

Izbor sudija

U Kongresu ste rekli da je pravosuđe u BiH blokirano. Šta to konkretno znači?
 
 - Osnovni problem pravosuđa je politička kontrola koju nad njim imaju politički lideri i stranke. To mora prestati. Mislim da je to bilo vrlo jasno poručeno u američkom Kongresu. Ključni test nezavisnosti pravosuđa je procesuiranje političke korupcije. 

Šta, zapravo, znači da je bh. pravosuđe u potpunosti pod kontrolom politike? 

- Suština je osigurati transparentan način izbora sudija i tužilaca i osigurati način da oni budu odgovorni za svoj rad, a u ovom slučaju nerad. Predmeti političke korupcije drže se u ladicama godinama, neograničena diskrecija koju imaju tužioci pri odlučivanju šta da istražuju i koliko dugo ključni je izvor problema.

Ilegalno stečeno bogatstvo

U BiH manjka političkog konsenzusa, posebno na međuentitetskom nivou, gdje se često sve svodi na nacionalno mimoilaženje, kako nacionali lideri i žele. Kako uopće promijeniti bh. politički sistem kada nema tog internog slaganja za to? 

- Svi etnonacionalni lideri u BiH imaju isti interes - status quo. Jer samo status quo im omogućava da sačuvaju ilegalno stečeno bogatstvo i ne budu procesuirani. Većina građana ima identičan interes za radikalne promjene odmah, zapošljavanje, kvalitetne javne usluge - zdravstvo i školstvo, sigurnost. A preduslov za to je rješavanje političke korupcije.

Demokratizacija stranaka

A kako doći do promjena, uključujući i Izborni zakon?

- Suština je promjena političkog sistema, o čemu je, kao što ste vidjeli u Kongresu, bilo veoma mnogo riječi, a to se svodi na demokratizaciju političkog sistema. U trenutnom političkom sistemu građani su apsolutno isključeni iz bilo kakvog uticaja na donošenje odluka. Političke partije su klijentelističke strukture bez minimuma interne demokratije. Jedino političke partije od rata naovamo nisu prošle nikakve reforme. Primarna stvar je uvesti demokratiju u političke partije, kako bi se razbile klijentelističke strukture koje drže zarobljenim institucije države. Ili će se sistem demokratizovati uključujući političke partije i tako građanima omogućiti da artikulišu nezadovoljstvo kroz institucije sistema, ili će nezadovoljstvo izbiti u vidu protesta. Treće opcije nema.