(Od specijalnog izvještača „Dnevnog avaza“ iz SAD)

Vrlo ozbiljne, upozoravajuće riječi po pitanju BiH, odnosno korupciji, slobodi medija, radu pravosuđa u našoj zemlji, čule su se sinoć u zgradi američkog Kongresa u Vašintonu, gdje je zasjedao Helsinški komitet. Panelom su predsjedavali predsjedavajući Helsinškog komiteta kongresmen Kris Smit (Chris Smith) i senator Rodžer Viker (Roger Wicker). Saslušani su šef Misije OSCE-a u BiH Džonatan Mur (Jonathan Moor), Srđan Blagovčanin, izvršni direktor „Transparency Internationala BiH“, Valeri Peri (Valery Pery) iz Vijeća za demokratizaciju, te Tomas Melija (Thomas Melia) iz USAID-a. 

Podrška koaliciji 

Otvorena su brojna goruća pitanja u BiH, poput slobode medija, nepotizma, korupcije, terorizma, neophodne reforme pravosuđa, reforme Izbornog zakona, poslovanja pojedinih kompanija poput „Bosnalijeka“, sumnjivih saudijskih investicija. Govorilo se o kineskim investicijama, koje u BiH dolaze umjesto američkih.

Posebno je upozoreno na problem sve veće radikalizacije u BiH, a senator je čak u jednom trenutku upitao „jesu li tačne tvrdnje da je džamija Kralj Fahd u Sarajevu centar za regrutiranje u Siriju“. Mogle su se čuti i brojne zamjerke na rad pojedinih stranaka, čak i tvrdnje da „stare političke partije funkcioniraju kao mafija“. Također, na panelu je ustvrđeno da je postojeća koalicija, koju predvode SDA i SBB, bitna zbog cjelokupne stabilnosti u BiH. 

Senator Viker: Uz kongresmena Smita predsjedavao panelom

Između ostalog, rečeno je da je diskusija, zapravo, saslušanje pozvanih svjedoka pod zakletvom odavno bila potrebna, jer je svima jasno da je Dejtonski mirovni sporazum, koji je 1995. zaustavio rat u potpunosti, kako je rečeno, produkt „Made in America“, pa je zato najbolje mjesto za ovu diskusiju upravo Vašington.

Ali, kako se moglo čuti, politička blokada ni nazadak BiH nisu samo zbog nekih poznatih ograničenja Dejtonskog sporazuma. Navedeno je da postoji mnogo argumenta koji idu u prilog tvrdnji da je korupcija najveći problem u BiH. Direktna šteta koja je zemlji nanesena i još se nanosi broji se u milionima dolara, koji su naprosto nestali iz budžeta. A odnosi se na korupciju u javnim nabavkama i privatizaciji. S druge strane, indirektna šteta od korupcije mjeri se u nikada započetim ili nerealiziranim investicijama koje zbog svega ovoga zaobilaze BiH.

Mur je svoju diskusiju o korupciji podijelio na obrazovanje, vladavinu zakona i borbu protiv nasilnog ekstremizma. Što se vladavine prava tiče, OSCE se nastavlja angažirati sa svojim timom legalnih eksperta koji se fokusira na procesuiranje ratnih zločinaca.

Kada je nasilni ekstremizam u pitanju, konstatirano je da različiti institucionalni nivoi u BiH iznose različite podatke o broju stranih terorističkih boraca u Siriji i Iraku. Ministar sigurnosti Dragan Mektić, rekao je Mur, iznosi podatak da se radi o 130 građana BiH koji se trenutno bore u Siriji i Iraku. 

Mur je preporučio dva načina za borbu protiv korupcije. Prvi je nastavak monitoringa slučajeva korupcije u BiH. Nažalost, rekao je, uz sav dosadašnji angažman veoma je malo optužbi i čak još manje presuda protiv onih u koje je upereno prstom da su učestvovali u korupciji. I drugi način, odnosno izlaz iz začaranog kruga u BiH mora biti kroz princip dobrog ekonomskog vladanja zemljom i punoj transparentnosti.

Na jedno od pitanja kongresmena Smita, koje se ticalo rada pravosuđa u vezi s ratnim zločinima, Mur je kazao da predstavnici OSCE-a redovno održavaju sastanke s predstavnicima žrtava te da je tačno da postoji veoma mnogo neriješenih slučajeva koji se tiču ratnih zločina. On je naveo da i oni žele vidjeti više pravde te da tužioci i sudije trebaju raditi bolje svoje posao.

- No, izdvojio bih Kanton Sarajevo, odnosno Tužilaštvo Kantona Sarajevo kao primjer kako tužilaštvo treba funkcionirati. Tužiteljica Dalida Burzić radi jako dobar posao, jer je uspostavljena spona i sa žrtvama i razgovara se s njima, kako bi dobili osjećaj da su uključeni – naveo je Mur.

Životi građana

Posebno otvoreno govorio je Blagovčanin, kojem je Viker zbog toga odao javno priznanje. Blagovčanin je rekao da je korupcija bez sumnje problem broj jedan u BiH.

- Korupcija u okviru institucija sprečava građane da ostvare pravdu. Nešto više od dva miliona sudskih slučajeva u zemlji od 3,5 miliona ljudi znači i da je sudski sistem u BiH u praksi kompletno blokiran – rekao je Blagovačnin. 

On je dodao da posljedice korupcije osjećao svi građani BiH, i to na svakodnevnoj bazi. 

- Administrativna korupcija dio je svakodnevnog života građana – rekao je on.

Bh. sudstvo mora steći javno povjerenje 

Kada je riječ o zahtjevu za nezavisno sudstvo, u Kongresu je rečeno da bh. sudstvo mora što prije steći javno povjerenje. Ovo implicira da rad sudstva mora biti baziran na principima transparentnosti i odgovornosti. U svakom slučaju, BiH još zahtijeva jaku međunarodnu podršku u poduzimanju reformi i jačanju uloge prava kako bi se uspješno borilo s korupcijom. Ovo, također, zahtijeva da se aktuelna agenda reformi koje su došle iz sjedišta EU prošire i da uključe detaljne i specifične planove za borbu protiv korupcije, rečeno je na saslušanju u Kongresu.

Segregacija u obrazovanju

Obrazovanje je stavljeno na vrh prioriteta zbog toga što je u BiH i dalje podložna segregaciji, jer, kako je rečeno, mnoge škole i njihova djeca koja je pohađaju i dalje nemaju mogućnosti da jedni s drugima komuniciraju tokom procesa obrazovanja.

Upadi specijalaca u redakcije

Mur je odgovorio na pitanje kongresmene Smita o slobodi medija te je naveo da se na tom polju mora još mnogo toga raditi.

- Bilo je upada naoružanih specijalaca u redakcije, kao i oduzimanja računara, pa do napada na novinare kao što je to bilo nedavno u Višegradu. Mi dižemo glas protiv toga, ali to nije dovoljno - naveo je Mur.