Priča o besprizornom ugrožavanju osnovnih ljudskih prava bošnjačkih povratnika u Kotorskom kod Doboja, koja traje više od 15 godina, još nije do kraja ispričana.
Protupravno lišavanje imovine, s čime su ovi ljudi u proteklim godinama upoznali sve instance vlasti, uključujući i Ured visokog predstavnika (OHR), kako saznaje "Dnevni avaz", doživjet će svoj epilog u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu!
Upropaštavanje zemlje
Naime, sarajevski advokat Nedim Ademović potvrdio je za "Avaz" da je u ime deset porodica iz Kotorskog podnio apelaciju zbog kršenja prava na imovinu i prava na pravično suđenje.
- Na ovaj potez smo se opredijelili nakon što su svi domaći upravni, inspekcijski i sudski organi negativno odgovorili zahtjevima ovih povratnika da se obustavi upropaštavanje njihovih poljoprivrednih zemljišta pored rijeke Bosne te da im se nadoknadi šteta - potvrdio je Ademović za naš list.
Ademović: Država ovo ne smije nijemo gledati
On ističe da je u apelaciji podnesenoj Sudu u Strazburu iznio ozbiljne i potkrijepljene tvrdnje da su vlasti u RS, uprkos veoma jasnom saznanju šta se dešava na poljoprivrednim zemljištima porodica iz Kotorskog, propustili da poduzmu zakonom propisane obaveze da bi spriječile da se njihova plodna poljoprivredna zemlja nezakonito upropaštava od onih kojima je RS dala dozvolu da crpe šljunak i pijesak iz korita rijeke Bosne.
Naime, u ovom mjestu, gdje su prije rata uglavnom živjeli Bošnjaci, u poslijeratnom periodu politikom Vlade RS, odnosno Općine Doboj, Srbima raseljenim s područja Federacije dodijeljeni su placevi za izgradnju kuća na poljoprivrednom zemljištu koje je, opet, u bivšoj Jugoslaviji oduzeto Bošnjacima. Nakon toga počeli su maratonski sudski postupci, demonstracije, rušenja kuća. Kotorani su zbog ove nepravde u više navrata protestirali ispred zgrade OHR-a u Sarajevu.
Spriječiti štetu
- Nadamo se da će Evropski sud za ljudska prava prihvatiti našu tvrdnju da država ne smije nijemo gledati kako se imovina građana sistemski uništava te da će uzeti u rad ovaj predmet što prije da bi se spriječila još veća šteta - rekao nam je Ademović.
Meho Zečević, predstavnik povratnika u Kotorskom, kaže za "Avaz" da Bošnjaci u tom mjestu danas nemaju pravo ni na život ni na imovinu.
- Iako smo se vratili 2003., zvanično nikad nismo ušli u svoju imovinu. Ona nam je uzurpirana, uništena. To se svakodnevno radi. Obraćali smo se i inspekciji i tražili prijem u Vladi RS, ali ništa nije pilo vode. Svjesni smo da sudovi u RS neće nikada presuditi u našu korist - istakao je Zečević.
Zečević s Kotoranima: Nemamo pravo na život
Ističe da su Bošnjaci u Kotorskom prepušteni na nemilost, ali da se sada jedino još uzdaju u pravdu u Strazburu.
Nelegalna gradnja crkve
Agoniju Bošnjaka u Kotorskom u svim proteklim godinama činile su i druge nedaće. Svojevremeno je u Kotorskom dolazilo do zaoštravanja međunacionalnih odnosa zbog nelegalne gradnje crkve, zbog čega je interveniralo i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, koje je pokušalo utjecati na nadležne vlasti u Općini Doboj i RS da zabrane i spriječe nelegalnu gradnju.
Kotorani, s druge strane, posjeduju zemljišnoknjižne izvatke prema kojima je zemlja njihova. Općina, pak, tvrdi kako je bivša država nacionalizirala zemljište te da je nekim vlasnicima na razne načine isplatila nadoknadu.
Prije rata 3.800, a danas ih tek 1.000
Meho Zečević dodaje da je prije rata u Kotorskom živjelo oko 3.800 Bošnjaka, ali da ih danas nema ni 1.000. Zečević napominje da se prije 15 godina vratilo njih 1.500, ali da zbog nemogućnosti da dostojanstveno žive na ovom području Bošnjaci sve više napuštaju Kotorsko.
