REGION

Slovenska vlada donijela odluku o ukopu komunističkih žrtava iz Hude jame

Većinom leže hrvatske žrtve

Fena

5.5.2016

 

Posmrtni ostaci žrtava komunističkih zločina iz gubilišta Huda jama kod Celja u kojoj su većinom Hrvati bit će na jesen pokopani na groblju Dobrava kod Maribora, objavila je u četvrtak slovenska vlada.

 Budući da u Hudoj jami većinom leže hrvatske žrtve, o tome je obaviještena i hrvatska vlada, priopćila je slovenska vlada nakon redovne sjednice.

 Vlada je odgovorila na zastupničko pitanje o uređenju napuštenog rudnika Barbarin rov, u kojemu su u prvim poratnim mjesecima 1945. komunističke snage bez suđenja vršile egzekucije, pripadnika tzv. poraženih vojski, ali i civila.

 Prije definitivnog ukopa u grobnicu na mariborskom groblju Dobrava omogućit će se postupak identifikacije za one žrtve za koje je to moguće, odnosno za one za koje budu postavljeni takvi zahtjevi.

Slovenska vlada namjerava Hudu jamu pretvoriti u memorijalni muzej za koji će skrbiti stručnjaci Instituta za noviju povijest u Ljubljani, a računa se da će za konačno uređenje Hude jame biti potrebno oko sedamnaest mjeseci.

 Na mariborskom groblju Dobrava bit će pokopani posmrtni ostaci oko 800 žrtava koji su nađeni u ožujku 2009., kad je državno povjerenstvo otkopalo mjesto egzekucije u napuštenom rudniku, ali i oko 2000 žrtava za koje se još pretpostavlja da su ubačeni u rudarsko okno rudnika, a do sada nisu ekshumirani. Svi predmeti i dokumenti žrtava koji se u Hudoj jami nađu bit će fotografirani i sačuvani za potrebe budućeg memorijalnog muzeja.

Pretpostavlja se da su u Hudoj jami ubijeni Hrvati, Slovenci, Nijemci, Austrijanci i Srbi. Žrtve su u rudnik navodno dovođene iz obližnjeg logora za ratne zarobljenike Teharje, a pretpostavlja se da su živi zakopani jer nemaju prostrijelnih rana.

 Na mariborskom groblju Dobrava, kamo će stradalnici iz Hude jame biti premješteni, prije desetak godina izvršen je ukop nekoliko stotina žrtava poratnih egzekucija koje su otkopane prilikom radova na gradnji autoceste.

 Nađeni su na području naselja Tezno, gdje su u svibnju i lipnju 1945. godine bila masovna strijeljanja povratnika s Križnog puta i zarobljenih pripadnika vojske. Računa se da je tada ubijeno nekoliko desetaka tisuća ljudi koji su bačeni u protutenkovske rovove koje je oko Maribora bila iskopala njemačka vojska.