Diplomatski urednik uglednog britanskog lista „The Guardian“ Džulijan Bordžer (Julian Borger) u glavnom gradu BiH promovirao je svoju knjigu "Krvnikov trag“, koja je izazvala veliku pažnju u BiH, ali i regionu. Ova istraživačko-dokumentarna knjiga otkriva do sada nepoznate detalje o lovu na optuženike za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije tokom krvavog rata devedesetih godina. 

Bordžer, dobitnik Pulicerove nagrade, u razgovoru za "Dnevni avaz“ govori o nastajanju knjige, kao i aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, EU i mogućem izlasku Velike Britanije iz velike evropske porodice.

Dugo istraživanje

- Istraživanje za knjigu trajalo je tri i po godine. Toliko je trajalo i zbog mojih obaveza koje imam kao urednik u „Guardianu“, ali i zbog toga što je bilo vrlo teško doći do ljudi koji su bili uključeni u cijeli proces, mnogi od njih, jednostavno, nisu htjeli govoriti – naveo je Bordžer. 

Otežavajuća okolnost bilo je i razdvajanje istine od laži i dezinformacija.

- Dio je novinarskog posla da razlučite šta je tačno, a šta ne. Kao novinar upoređujete priče i detalje i tako dolazite do toga šta je istina i šta se zapravo desilo. Mnogo je stvari u knjizi koje se do sada nisu znale. A što više ljudi zna, to je bolje za Bosnu i regiju. Nadam se da će neke stvari biti objašnjene te da će nestati prostora za teorije zavjere – kaže Bordžer. 

On je iz BiH izvještavao 1993. godine, a tu je bio i 1997. Kako navodi, dolazeći sada, osjeti se napredak koji BiH ostvaruje.

- Na ulicama se vidi da postoji promjena, napredak, modernizacija i progres. No, šira slika govori da još ima elemenata političke stagnacije, nepostojanje dogovora o nekim stvarima, ali mnogo toga je zakočeno Dejtonskim sporazumom koji ne dozvoljava napredak – kaže Bordžer. 

Ističe da je dobro što je BiH predala aplikaciju za članstvo u EU te navodi da će naša država sigurno imati podršku Velike Britanije.

- Britanija već dugo podržava BiH i uključena je u procese rješavanja problema u BiH. Stalo nam je do integracije BiH i mislim da se može očekivati podrška – kaže on.

Govoreći o izbjegličkoj krizi koja je potresla EU, Bordžer ističe da je islamofobija sve veći problem nastao iz krize koja je bila rješiva.

Pogrešne politike

- Ako gledamo brojke, izbjeglička kriza nije nesavladiva. Ovo je veliki kontinent i broj ljudi koji ima potrebu da se zaštiti i skloni mali je u odnosu na veličinu Evrope. Zbog raznih okolnosti ovaj savladivi problem postao je nesavladiv i destabilizirao skoro svaku zemlju u Evropi i ostavlja prostora za populističke desničare te odmicanje od liberalne demokratije – navodi Bordžer.

Kao jedan od problema koji su nastali iz nekada pogrešnih politika EU, on navodi
Brexit, odnosno inicijativu da Velika Britanija istupi iz EU.

- Analize govore da ćemo glasati protiv i nadam se da će tako biti. Nadam se da će narod, kada bude prilazio glasačkim mjestima, shvatiti da glasanjem za idu prema velikoj mračnoj rupi gdje će nam biti ekonomski hladno, da može rezultirati krahom Kraljevstva, jer bi Škotska mogla zatražiti da izađe. Politike SAD i EU nisu nekad dobre i zbog toga postoji ljutnja i onda se javljaju stvari kao što je Tramp (Trump) u SAD, Brexit, Hofer u Austriji. Zbog toga sam nervozan - ističe Bordžer.

Upoznat s upadom u "Avaz"

Bordžer se osvrnuo i na slobodu medija, te istakao da mu je poznat slučaj upada SIPA-e u redakciju „Dnevnog avaz“.

- To, naravno, nije dobro. To je problem, pogotovo u istočnoj Evropi, to vidimo u Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj, gdje vlade daju otkaze novinarima koji im se ne sviđaju. Demokratija uzmiče, sloboda medija uzmiče u Evropi, u vrijeme kada je novinarstvo oslabilo zbog tehničkih promjena. Teško je sada tu vidjeti ekonomsku opravdanost zbog interneta, Facebooka - smatra Bordžer.