Predsjedništvo BiH na sjednici zakazanoj za 5. maj trebalo bi razmatrati izvještaje o napretku BiH u evropskim integracijama te na putu za članstvo u NATO-u, odnosno aktivaciji Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP), saznaje „Dnevni avaz“. 

Prema tvrdnjama našeg izvora, bliskog kolektivnom šefu države, nakon sjednice javnosti bi trebalo biti saopćeno da je BiH privela kraju pregovore o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), što je jedan od ključnih uvjeta za dobivanje kandidatskog statusa naše zemlje za članstvo u Evropskoj uniji. 

Korak naprijed 

Također, trebali bi biti izneseni i detalji o drugim koracima načinjenim za približavanje naše zemlje EU. Na istoj sjednici trebao bi biti razmatran dokument Pregled odbrane, koji je Ministarstvo odbrane BiH kolektivnom šefu države, na traženje Predsjedništva BiH,  dostavilo 29. februara. 

Prema sadašnjim saznanjima, postoji visok stepen saglasnosti u vezi s ovim dokumentom koji sadrži sveobuhvatnu analizu stanja odbrambenog sektora u BiH, te u tom kontekstu definiranje vizije i dugoročnog razvoja Oružanih snaga (OS) BiH. 

Ovaj dokument treba biti osnova za usklađivanje određenog broja zakona, odluka i drugih akata na svim nivoima u BiH kojim su definirana pitanja iz sigurnosnog i odbrambenog sektora, a neka od tih rješenja već su u parlamentarnoj proceduri. Ako je o njemu uistinu postignuta saglasnost, onda bi to značilo da je BiH na korak do aktiviranja Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO-u. 

Iako za sada nema konkretnijih pomaka u entitetu Republika Srpska (RS) s uknjižbom perspektivne nepokretne vojne imovine na državu BiH, što je ključni uvjet za aktivaciju MAP-a, na samitu NATO-a u junu u Varšavi BiH bi mogla, uprkos tome, dobiti zeleno svjetlo za aktiviranje MAP-a.

Za ovakav slijed, prema našim saznanjima, najviše se zalažu Hrvatska i Turska, čiji su predsjednici tokom ovosedmičnih razgovora u Zagrebu postigli saglasnost o poboljšanju odnosa između te dvije zemlje i BiH, a što ima za cilj „pogurati“ BiH na njenom euroatlantskom putu. 

Viškovi oružja 

Ovim potezom zemlje Alijanse, među kojima su svakako Turska i Hrvatska, žele dati signal BiH da su joj vrata NATO-a širom otvorena. To ne znači da se BiH oslobađa ove obaveze za samo članstvo u Savezu, nego se time progresivni dio vlasti u našoj zemlji želi potaknuti na intenzivniji angažman u vojnim mirovnim misijama u svijetu te na završetak procesa rješavanja viškova oružja i municije, što su, također, uvjeti za aktiviranje MAP-a. 

Da se BiH za aktivaciju MAP-a zbog neispunjenja svih uvjeta djelimično progleda kroz prste, bila bi potrebna saglasnost većine članica NATO-a, a takva ideja uz lobiranje prvenstveno Turske i Hrvatske navodno već ima široku podršku. Ovakav novi pristup prema BiH kada su u pitanju NATO integracije, prvenstveno se tumači kao potez koji doprinosi očuvanju i jačanju stabilnosti na Balkanu. Istovremeno, on sa sobom nosi poništenje efekata koje ruska politika ima na RS.

Članovi kolektivnog vrha države: Ključna pitanja na stolu

Čovićeva najava

Naša saznanja niko u Predsjedništvu BiH i Ministarstvu odbrane u petak nije htio zvanično potvrditi, ali u nezvaničnim razgovorima rečeno nam je da se objava pozitivnih vijesti očekuje naredne sedmice. To je u izjavi za „Avaz“ ranije kazao i Dragan Čović, član Predsjedništva BiH, koji je istakao da javnost nakon sjednice kolektivnog šefa države, 5. maja, može očekivati optimistične vijesti.